Preskakanje doručka za mnoge je postalo svakodnevna navika. Zbog užurbanog načina života, nedostatka vremena ili želje za gubitkom kilograma, sve više ljudi prvi obrok konzumira tek nekoliko sati nakon buđenja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da dugotrajno i neredovno preskakanje obroka kod pojedinih osoba može imati neželjene posljedice po zdravlje.
Jedan od zdravstvenih problema koji se povezuje s dugim periodima bez hrane jeste povećan rizik od nastanka žučnih kamenaca. Osim toga, neredovna prehrana kod nekih ljudi može uticati na nivo energije, koncentraciju i kvalitet ukupnog dnevnog unosa hranjivih materija.
Ipak, važno je naglasiti da doručak nije obavezan za svaku osobu i da njegovo povremeno preskakanje ne znači automatski povećan zdravstveni rizik.
Kakve veze preskakanje doručka ima sa žučnim kamencima?
Gastroenterolog i nutricionista Magomedtagir Ibragimov upozorio je u razgovoru za rusku agenciju RIA Novosti da dugotrajno preskakanje obroka može povećati rizik od stvaranja kamenaca u žučnoj kesi.
Prema njegovim riječima, osobe koje redovno preskaču doručak, ručak ili večeru i jedu samo jednom ili dva puta dnevno trebale bi obratiti pažnju na svoje prehrambene navike.
Žučna kesa ima važnu ulogu u probavi jer skladišti žuč, tečnost koju proizvodi jetra i koja pomaže razgradnji masti. Kada jedemo, posebno hranu koja sadrži masti, žučna kesa se steže i oslobađa žuč u probavni sistem.
Tokom dužih perioda bez hrane žučna kesa se rjeđe prazni, što kod određenih osoba može doprinijeti zadržavanju žuči i stvaranju uslova za nastanak kamenaca.
Istraživanja su pokazala da dugotrajno gladovanje i brzo mršavljenje mogu povećati rizik od žučnih kamenaca. Međutim, to ne znači da će svaka osoba koja preskoči doručak razviti ovaj zdravstveni problem.
Koji simptomi mogu ukazivati na kamen u žuči?
Žučni kamenci nastaju kada se određene materije iz žuči, najčešće holesterol ili bilirubin, nakupljaju i formiraju čvrste naslage.
Mnogi ljudi imaju žučne kamence bez ikakvih simptoma, zbog čega se oni često otkrivaju slučajno tokom ultrazvučnog pregleda.
Kada kamenac izazove začepljenje žučnog kanala, može se javiti snažan bol u gornjem desnom dijelu stomaka ili ispod grudne kosti, često nakon obroka.
Bol se ponekad širi prema leđima ili desnom ramenu, a mogu ga pratiti mučnina i povraćanje.
Ukoliko se pojave jaka ili dugotrajna bol, povišena temperatura ili žutilo kože i očiju, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć jer takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljne komplikacije.
Preskakanje obroka može uticati na energiju i koncentraciju
Osim mogućeg uticaja na žučnu kesu, neredovna prehrana kod pojedinih osoba može izazvati osjećaj umora, slabosti i poteškoće s koncentracijom.
Mozak za normalno funkcionisanje koristi glukozu, ali organizam ima mehanizme kojima održava njen nivo i tokom perioda bez hrane.
Zbog toga preskakanje jednog obroka neće kod svih ljudi izazvati pad koncentracije ili energije. Reakcija zavisi od prethodne prehrane, fizičke aktivnosti, zdravstvenog stanja i individualnih potreba.
Kod osoba koje imaju dijabetes, posebno onih koje koriste inzulin ili određene lijekove za snižavanje šećera u krvi, preskakanje obroka može povećati rizik od hipoglikemije.
Također, osobe koje treniraju ili obavljaju fizički zahtjevne poslove trebaju voditi računa o dovoljnom unosu energije i tečnosti.
Može li preskakanje doručka dovesti do debljanja?
Često se tvrdi da preskakanje doručka automatski dovodi do povećanja tjelesne težine, ali naučna istraživanja ne daju tako jednostavan odgovor.
Pojedine opservacijske studije pronašle su povezanost između preskakanja doručka i povećanog rizika od gojaznosti i metaboličkih poremećaja.
Međutim, takva povezanost ne dokazuje da je upravo izostanak doručka uzrok debljanja. Na rezultate mogu uticati i kvalitet prehrane, fizička aktivnost, san i druge životne navike.
Kontrolisana istraživanja nisu dosljedno pokazala da doručkovanje samo po sebi dovodi do mršavljenja.
Za održavanje zdrave tjelesne težine mnogo je važniji ukupan dnevni unos energije i kvalitet prehrane nego činjenica jede li osoba odmah nakon buđenja.
Šta je najbolje jesti za doručak?
Za osobe koje imaju naviku doručkovati, prvi obrok može biti odlična prilika za unos proteina, vlakana, vitamina i minerala.
Nutricionisti preporučuju kombinovanje namirnica koje pružaju dugotrajniji osjećaj sitosti i doprinose uravnoteženoj prehrani.
Dobar izbor mogu biti jaja s integralnim hljebom i povrćem, zobene pahuljice s jogurtom i voćem ili svježi sir uz orašaste plodove.
S druge strane, doručak koji se sastoji uglavnom od slatkih peciva, zaslađenih napitaka i rafinisanih ugljikohidrata može sadržavati mnogo kalorija, a relativno malo vlakana i drugih korisnih hranjivih materija.
Važno je da prehrana tokom cijelog dana bude raznovrsna i prilagođena individualnim potrebama.
Da li je doručak zaista najvažniji obrok u danu?
Iako se doručak često naziva najvažnijim obrokom, stručnjaci danas ističu da ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svima.
Nekim osobama doručak pomaže da održe energiju i lakše organizuju dnevnu prehranu, dok drugi bez poteškoća prvi obrok jedu nešto kasnije.
Ključna razlika postoji između povremenog preskakanja doručka i dugotrajnog, neadekvatno planiranog gladovanja koje može dovesti do nedovoljnog unosa hranjivih materija ili brzog gubitka tjelesne težine.
Zbog toga je najvažnije razviti prehrambene navike koje odgovaraju vlastitom zdravstvenom stanju i osiguravaju dovoljno energije i hranjivih materija.
Doručak može biti koristan početak dana, ali za dugoročno zdravlje presudniji su uravnotežena prehrana, redovnost koja odgovara organizmu i kvalitet namirnica koje svakodnevno konzumiramo.
