Krpeljni encefalitis (TBE) je virusna bolest koja se prenosi ubodom krpelja, a može izazvati simptome slične gripu ili ozbiljne neurološke komplikacije poput slabosti mišića, konfuzije, paralize i napada.
Krpelji su najaktivniji od proljeća do jeseni, posebno u šumskim i travnatim područjima.
Šta je krpeljni encefalitis (TBE)?
Krpeljni encefalitis je virusna infekcija koja u većini slučajeva izaziva blage simptome nalik gripu, ali kod nekih osoba može dovesti do ozbiljnih neuroloških problema. Virus je prisutan u dijelovima Azije i Evrope. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC), žarišta su uglavnom koncentrisana u centralnoj, istočnoj i sjevernoj Evropi.
Ova bolest pogađa centralni nervni sistem, a iako je virus već rasprostranjen u mnogim evropskim zemljama, pojedini regioni su tek nedavno prijavili prve slučajeve ili povećanje broja infekcija.
Virus prvenstveno cirkuliše među krpeljima i malim sisarima, dok se ljudi i veće životinje zaraze ubodom zaraženog krpelja.
Podtipovi krpeljnog encefalitisa:
Evropski – šire ga krpelji Ixodes ricinus, najčešći je u Estoniji, Letoniji i Litvaniji.
Dalekoistočni – prenosi ga Ixodes persulcatus u istočnoj Rusiji, Kini i Japanu.
Sibirski – također ga širi Ixodes persulcatus u Rusiji (Sibir, Ural) i sjeveroistočnoj Evropi.
Dalekoistočni podtip ima najvišu stopu ozbiljnih komplikacija.
Simptomi krpeljnog encefalitisa:
Bolest se često odvija u dvije faze:
Početni simptomi (oko nedjelju dana nakon uboda):
Povišena temperatura
Glavobolja
Bolovi u tijelu
Umor
Mučnina
Gubitak apetita
Neurološki simptomi (nekoliko dana do 20 dana kasnije):
Groznica
Povraćanje
Osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
Konfuzija
Slabost mišića
Ukočen vrat
Paraliza lica
Napadi
Uzroci i načini širenja:
Krpeljni encefalitis uzrokuje virus TBEV, član roda Flavivirus. Virus se najčešće prenosi ubodom zaraženih krpelja, a rjeđe i konzumacijom nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda.
Komplikacije:
Ozbiljne komplikacije uključuju:
Encefalitis (oticanje mozga)
Meningitis (upala moždanih ovojnica)
Paralizu
Gubitak pamćenja
Problemi s govorom i koordinacijom
Dijagnoza:
Ljekari postavljaju dijagnozu na osnovu simptoma, putničke istorije i laboratorijskih testova (krvna analiza, lumbalna punkcija).
Liječenje:
Specifičan lijek za TBE ne postoji. Terapija uključuje:
Odmor
Povećan unos tečnosti
Lijekove protiv bolova
Hospitalizaciju u težim slučajevima
Mehaničku ventilaciju ako je disanje otežano
Stopa smrtnosti:
Evropski i sibirski podtip: manje od 3%.
Dalekoistočni podtip: do 35%.
Kada potražiti ljekarsku pomoć?
Odmah se treba obratiti ljekaru ako se pojave simptomi poput:
Visoke temperature (iznad 40 °C)
Teške glavobolje
Konfuzije
Problema s disanjem
Ekstremne slabosti
Paralize
Napada
Prevencija:
Najefikasnija prevencija je vakcinacija. Dodatne mjere uključuju:
Nošenje zaštitne odjeće prilikom boravka u prirodi
Korištenje repelenta protiv insekata
Provjeravanje tijela i odjeće na prisustvo krpelja
Izbjegavanje nepasterizovanih mliječnih proizvoda.
