Već traje najnoviji talas visokih temperatura zraka, pa vrijedi ponoviti nekoliko važnih pravila uz koja je takve temperature lakše prebroditi. Njih se posebno moraju pridržavati starije osobe i hronični srčani bolesnici, ali i roditelji djece mlađe od 4 godine, čiji tjelesni sistem za termoregulaciju još nije dobro razvijen i koja često ne mogu prepoznati žeđ i neće tražiti tečnost, pa lako mogu da dehidriraju.

Dakle: Izbjegavajte izlazak na otvoreno tokom najtoplijeg dijela dana. Ono što morate da uradite, obavite rano ujutro ili predveče, s tim da u bilo koje doba dana treba izbjegavati hodanje ili fizički napor na suncu i voditi računa o tome da uvijek uz sebe imamo flašicu vode.

Odrasla osoba treba na ovim vrućinama da popije nekoliko gutljaja vode barem svakih sat vremena, dok djeci vodu ili čaj treba ponuditi svakih 20-ak minuta, naročito ako su fizički aktivna. Takođe, prije izlaska iz kuće ‘naoružajte’ se šeširom i sunčanim naočarima, i obucite laganu pamučnu odjeću u kojoj ćete se manje znojiti. Ako mislite da ćete duže stajati na suncu ili duže hodati, razmislite o tome da ponesete kišobran, koji možete koristiti kao – suncobran, piše 24sata.hr.

Ako se spremate na vožnju automobilom, obavezno ga rashladite prije polaska na put, odnosno namjestite prijatnu temperaturu u automobilu. Nastojte da se parkirate u hladu i nikad, ni pod kojom izgovorim, ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce u autu, niti sjedite sami u autu dok nekog čekate. Naime, kad je temperatura vazduha iznad 30 ili 35 stepeni, ona u zatvorenom automobilu nakon 15-ak minuta do pola sata može doseći i 45, pa i 50 stepeni, uslijed čega onaj ko je u automobilu može doživjeti nagli toplotni udar i ubrzo preminuti.

Prvi simptomi toplotnog udara i kako pomoći nekome

To su vrtoglavica, preznojavanje, glavobolja i mučnina. Obično prolaze kad se povučemo u hlad i nadoknadimo tečnost. Ako se jave pospanost i koža postane vruća na dodir ili primijetite da je neko dezorijentisan i nemiran, kao i da ga muči ubrzano disanje i ima povećan broj otkucaja srca, riječ je o ozbiljnom problemu na koji odmah treba reagovati, pogotovo ako primjećujete da se čovjek vrlo malo znoji ili znoja uopšte nema. Naravno, i ako počne da gubi svijest. Pozovite Hitnu pomoć i odmah prebacite osobu u rashlađenu prostoriju, smjestite ga u ležeći položaj.

Možete ga omotati u hladne mokre čaršave, stavljati hladne obloge oko vrata i na grudi i ispod pazuha, odnosno hladiti prskajući vodom lice, ruke i druge otvorene dijelove tijela, dok ne primijetite da se temperatura spustila. Kod ozbiljne dehidracije nije dovoljno samo nadoknaditi tečnost, već je važno podići i udio elektrolita, koje gubimo znojenjem.

Čovjeku koji je pretrpio toplotni udar nikako nemojte davati ljekove na bazi paracetamola ili acetilsalicilatne kiseline, koje inače znamo da koristimo za snižavanje temperature tijela.

Pazite gdje držite ljekove

Hronični bolesnici treba da se posavjetuju s ljekarom oko ljekova koje uzimaju kao terapiju, jer neki od njih podstiču mokrenje, a time i povećavaju rizik od dehidracije. Takođe, ljekove obavezno držite na temperaturi do 25 stepena, a ako je ona u vašem prostoru viša, premjestite ih u frižider. Poseban oprez savjetuje se i oboljelima od od bolesti disajnog sistema, jer se uz otežano disanje i kašalj, može javiti i pad krvnog pritiska.

Kako vrućine utiču i na zgrušavanje krvi, mogu javiti i lokalne tromboze uz oticanje nogu jer tečnost ostaje u nogama. Takođe, kod ljudi koji imaju problema s gojaznošću tijelo zadržava više toplote, a ujedno ga je teže rashladiti pa zato moraju pripaziti na temperaturu prostora u kojem borave.

Prostor u kojem boravite najlakše ćete rashladiti paljenjem klima uređaja, ali pazite da ne pretjerate. Naime, stručnjaci preporučuju da razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature ne bude veća od 6 do 8 stepeni. Ukratko, ako je napolju 34 stepena, klimu ne biste trebali da namještate ispod 26. Na taj način tijelo će se lakše prilagoditi razlikama kad budete izlazili i neće doživjeti temperaturni šok, što je posebno opasno za hronične srčane bolesnike.

Uopšteno, ne spuštajte temperaturu u prostoriji ispod 24 stepena, radije se rashladite češćim tuširanjem mlakom vodom. Temperatura vode trebala bi, zapravo, da bude blizu temperature tijela, stepen – dva hladnija, jer ćete hladnom vodom postići sasvim suprotan efekt: ativiraće se prirodni sistem za regulaciju toplote kako bi se tijelo – zagrijalo.

Jedite češće, manje obroke koji sadrže više tečnosti

Jedite jela kao što su supe od povrća ili variva takođe sa povrćem. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama i preveliki unos ugljenih hidrata, jer sistem za varenje pojačano radi nakon njihovog konzumiranja, a to – zagrijava tijelo. Svakako izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, kao i alkohol i pretjerivanje s kofeinskim napitcima. To se odnosi i na čajeve s visokim udjelom kofeina (poput crnog čaja).