Dolaskom hladnijih dana mnogi ljubitelji cvijeća suočavaju se s istim pitanjem: šta uraditi s biljkama koje tokom proljeća i ljeta ukrašavaju balkone, terase i dvorišta? Dok neke vrste bez većih problema podnose niske temperature, druge mogu stradati već nakon prvog ozbiljnijeg mraza.

Poseban izazov predstavljaju biljke u saksijama. Za razliku od onih posađenih direktno u zemlju, njihovo korijenje mnogo je izloženije hladnoći jer ga štiti samo relativno tanak sloj zemlje i zid saksije.

Ipak, uz nekoliko jednostavnih mjera, brojne ukrasne biljke mogu uspješno prezimiti na otvorenom i ponovo zablistati narednog proljeća.

Zašto su biljke u saksijama osjetljivije na hladnoću?

Čak i biljke koje se smatraju otpornim na zimu mogu imati problema kada rastu u posudama.

Razlog je jednostavan: zemlja u saksiji mnogo se brže hladi i smrzava nego tlo u vrtu. Kada se korijenova bala zaledi, biljka može ostati bez mogućnosti upijanja vode, čak i kada su listovi i stabljike naizgled zdravi.

Dodatni problem predstavljaju hladni vjetrovi, koji ubrzavaju isušivanje zimzelenih biljaka, te višak vode koji se zadržava u saksijama tokom kišnih i snježnih dana.

Zbog toga je važno zaštititi ne samo nadzemni dio biljke nego i njeno korijenje.

Kako zaštititi saksije bez velikih troškova?

Prema preporukama britanskog Kraljevskog hortikulturnog društva (RHS), jedna od najkorisnijih mjera jeste premještanje saksija na zaklonjeno mjesto, uz zid kuće ili na terasu zaštićenu od direktnog vjetra.

Saksije je dobro grupisati jer tako manje površine ostaje izloženo hladnom zraku. Same posude mogu se obmotati jutom, izolacijskom folijom ili drugim materijalom koji usporava smrzavanje zemlje.

Važno je zaštititi prvenstveno saksiju, a ne nepropusno umotavati cijelu biljku u plastiku. Za nadzemne dijelove osjetljivijih biljaka prikladniji je vrtni zaštitni flis koji propušta zrak.

Saksije je korisno podići na male podmetače ili cigle kako bi višak vode mogao slobodno oticati. Također, tokom zime treba ukloniti tanjiriće u kojima se voda zadržava.

Zalijevanje zimi – greška koju mnogi prave

Jedna od najčešćih zabluda jeste da biljke tokom zime uopće ne trebaju vodu.

Istina je da se njihov rast usporava i da većina troši znatno manje vode, ali zimzelene biljke i dalje mogu gubiti vlagu kroz lišće.

Zato zemlju treba povremeno provjeriti prstom. Ako je suha nekoliko centimetara ispod površine, biljku možete umjereno zaliti tokom dana kada temperatura nije ispod nule i ne očekuje se neposredan mraz.

S druge strane, stalno natopljena zemlja može dovesti do truljenja korijena. Posebno je opasna kombinacija hladnoće, loše drenaže i prekomjernog zalijevanja.

Tokom zime većini biljaka nije potrebna ni dodatna prihrana jer se nalaze u periodu mirovanja ili usporenog rasta.

Koje cvijeće može prezimiti vani, a koje treba skloniti?

Nisu sve biljke jednako otporne na hladnoću. Prije nego što odlučite gdje će prezimiti, važno je znati kojoj vrsti pripadaju.

Muškatle (pelargonije)

Jedno od najpopularnijih balkonskih cvjetova posebno je osjetljivo na mraz. Muškatle nije preporučljivo ostavljati vani tokom zime u kontinentalnim područjima Bosne i Hercegovine.

Prije prvih mrazeva treba ih premjestiti u svijetlu, prozračnu prostoriju u kojoj temperatura ostaje iznad nule. Tokom mirovanja zalijevaju se znatno rjeđe, a na proljeće se postepeno vraćaju na otvoreno.

Hortenzije

Hortenzije su uglavnom otporne na zimske uslove, ali primjerci u saksijama zahtijevaju dodatnu pažnju. Najbolje ih je smjestiti uz zaklonjen zid i zaštititi od snažnog vjetra.

Kod pojedinih sorti cvjetni pupoljci formiraju se na prošlogodišnjim granama, pa ih jaki mrazevi mogu oštetiti. Zbog toga nije preporučljivo sve hortenzije snažno orezivati u jesen.

Lavanda

Engleska lavanda (Lavandula angustifolia) može dobro podnijeti zimu, ali joj često više šteti višak vlage nego sama hladnoća.

Saksija mora imati dobru drenažu, a biljku je korisno premjestiti na sunčano i zaklonjeno mjesto, zaštićeno od dugotrajnih zimskih kiša. Francuska lavanda i neke druge osjetljivije vrste zahtijevaju znatno bolju zaštitu od mraza.

Lovor-višnja

Ovaj popularni zimzeleni grm često se uzgaja u velikim saksijama kao prirodna zaštita od pogleda na terasama i balkonima.

Lovor-višnja može podnijeti hladnoću, ali korijen u saksiji osjetljiviji je nego kod biljke posađene u zemlji. Posebno joj mogu smetati hladni vjetrovi i dugotrajno smrzavanje korijenove bale.

Saksije je dobro zaštititi izolacijskim materijalom, a zemlju povremeno provjeravati jer zimzeleni listovi gube vlagu i tokom zime.

Ružmarin

Ružmarin je zimzeleni mediteranski grm koji voli sunce i dobro drenirano zemljište.

U blažim zimama može ostati vani, ali u hladnijim krajevima potrebna mu je zaštita. Najviše mu odgovara zaklonjeno mjesto bez prekomjernog zadržavanja vode.

Maćuhice i viole

Za razliku od mnogih ljetnih cvjetnica, maćuhice i viole odličan su izbor za jesenske i zimske saksije.

Mogu podnijeti niske temperature, a tokom blažih zimskih dana nastaviti cvjetati. U vrijeme jakih mrazeva cvjetanje može privremeno prestati, ali se često nastavlja kada temperature porastu.

Vrijesak i kukurijek

Vrijesak (Erica i Calluna, zavisno od vrste) te kukurijek (Helleborus) mogu biti zanimljiv izbor za zimske dekoracije terasa.

Posebno su privlačni jer unose boju u prostor tokom mjeseci kada većina drugog cvijeća miruje. Ipak, njihove potrebe za vlagom, kiselosti zemljišta i zaštitom razlikuju se zavisno od vrste.

Šta uraditi kada se najavljuju snijeg i jaki minusi?

Ako vremenska prognoza najavljuje nekoliko uzastopnih dana s temperaturama znatno ispod nule, zaštitu treba dodatno pojačati.

Manje saksije mogu se privremeno premjestiti u negrijanu, ali zaštićenu prostoriju, pod uslovom da su temperatura i svjetlost odgovarajuće za konkretnu biljku.

Kod velikih i teških saksija korisno je dodatno izolovati njihove bočne strane, a površinu zemlje prekriti slojem malča, poput borove kore.

Posebno osjetljive biljke mogu se zaštititi vrtnim flisom, ali ga tokom blažih dana treba prilagoditi ili ukloniti kako bi biljke imale dovoljno svjetlosti i zraka.

Treba izbjegavati i snažno orezivanje neposredno pred zimu jer ono kod nekih biljaka može potaknuti novi, osjetljiv rast.

Najvažnije je sačuvati korijen

Mnogi ljubitelji cvijeća tokom zime najviše pažnje posvećuju listovima i granama, zaboravljajući da je zdrav korijen presudan za opstanak biljke.

Ako je korijen zaštićen od dugotrajnog smrzavanja i truljenja, brojne biljke mogu se oporaviti čak i kada nadzemni dijelovi pretrpe određena oštećenja.

Zato je najbolja priprema za zimu kombinacija odgovarajućeg položaja, dobre drenaže, umjerenog zalijevanja i zaštite saksije.

Uz malo pažnje tokom hladnih mjeseci, terasa ili balkon mogu ostati zeleni i zimi, a mnoge biljke dočekat će proljeće spremne za novi rast i cvjetanje.