U vremenu kada alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji postaju dio svakodnevnog života, stručnjaci sve češće upozoravaju na oprez prilikom njihove upotrebe. Iako chatbotovi poput ChatGPT-a mogu pomoći u učenju, radu i rješavanju brojnih zadataka, neoprezno dijeljenje ličnih i povjerljivih informacija može predstavljati ozbiljan bezbjednosni rizik.
Stručnjaci ističu da postoje određene vrste podataka koje korisnici nikada ne bi trebali unositi u razgovor s AI modelima.
Prije svega, riječ je o ličnim podacima. Ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, broj lične karte ili pasoša, kao i fotografije dokumenata ne bi se smjeli dijeliti s chatbotovima. Ukoliko se AI koristi za izradu biografije ili poslovnih dokumenata, preporučuje se traženje obrasca koji korisnik samostalno popunjava, bez unošenja stvarnih podataka u sistem.
Poseban oprez potreban je i kada su u pitanju finansijske informacije. Brojevi bankovnih računa, kreditnih kartica, PIN-ovi ili pristupni podaci za internet bankarstvo ne bi se smjeli dijeliti ni u kojem slučaju. Za savjete o kreditima, porezima ili finansijama preporučuje se korištenje izmišljenih primjera umjesto stvarnih podataka.
Lozinke i pristupni podaci također spadaju među informacije koje nikada ne treba dijeliti. Otkrivanje korisničkih imena i šifri može dovesti do ozbiljnih sigurnosnih posljedica, zbog čega stručnjaci savjetuju da se AI alati ne tretiraju kao sigurno mjesto za čuvanje takvih informacija.
AI modeli nisu ni prostor za dijeljenje privatnih i osjetljivih informacija. Lični problemi, porodične okolnosti, zdravstveni detalji ili povjerljive priče ne bi trebali biti predmet razgovora s chatbotovima, jer se oni ne mogu posmatrati kao povjerljivi sagovornici.
Posebno se upozorava i na dijeljenje poslovnih tajni. Podaci o firmama, poslovnim planovima, patentima, prototipovima ili finansijskim strategijama mogu predstavljati ozbiljan rizik ako se unesu u AI sisteme, što je i razlog zbog kojeg brojne kompanije ograničavaju pristup ovakvim alatima na službenim uređajima.
Stručnjaci također savjetuju oprez pri postavljanju neprimjerenih ili eksplicitnih pitanja. Čak i upiti izrečeni u šali mogu biti označeni kao sumnjivi, a AI modeli na takve zahtjeve uglavnom neće odgovoriti.
Kada je riječ o zdravlju, AI može poslužiti za opšta objašnjenja medicinskih pojmova, ali ne i kao zamjena za ljekarski pregled. Preporučuje se postavljanje opštih pitanja bez unošenja ličnih medicinskih podataka.
Jednostavno pravilo koje stručnjaci savjetuju jeste: ako niste sigurni da li neku informaciju treba podijeliti, zapitajte se da li biste željeli da vaš upit bude javno objavljen na internetu. Ako je odgovor negativan, bolje je tu informaciju ne unositi u razgovor s AI modelom.
