Iako zdravstveni sistemi širom svijeta nastoje smanjiti broj pušača, trenutne politike se uglavnom oslanjaju na zabrane. Međutim, šta ako zabrane nisu dovoljne? Šta ako mnogi ljudi jednostavno ne mogu ili još nisu spremni da prestanu pušiti?
U toj tišini, milioni pušača ostaju zaboravljeni – bez adekvatne podrške i izvan fokusa zdravstvenih politika. Sve više stručnjaka ističe potrebu za promjenom pristupa: vrijeme je za realna, naučno utemeljena rješenja koja odgovaraju potrebama stvarnih ljudi.
Novi pristup je neophodan
„Pušenje i dalje ostaje jedan od vodećih uzroka hroničnih bolesti u Bosni i Hercegovini, a poruke o prestanku pušenja najčešće su samo ‘prestanite’ – bez stvarne podrške“, upozorava prof. dr. sc. med. Suzana Savić, specijalista porodične medicine i sekretar Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske.
„Zavisnost od duhana nije samo fizička, već i psihološka. Potrebna je individualna podrška, razumijevanje i informacije o manje štetnim alternativama koje danas postoje. Ljude treba uključiti, a ne isključivati.“
Kao pozitivan primjer prof. Savić ističe nove Smjernice za borbu protiv pušenja, koje je pripremilo njeno udruženje. One prepoznaju razlike između različitih duhanskih i nikotinskih proizvoda jer svi ne nose isti rizik.
„Primarna zdravstvena zaštita mora biti srž borbe protiv pušenja. Cilj je osnažiti porodične ljekare da pruže tačne, savremene informacije, naročito onima koji ne uspijevaju potpuno prestati, ali žele smanjiti rizik“, zaključila je Savić.
Lekcija iz prakse: Španija vs Švedska
Primjer Španije i Švedske pokazuje koliko različiti pristupi mogu uticati na rezultate u borbi protiv pušenja.
U Španiji, gotovo 100 ljudi dnevno umire zbog posljedica pušenja. Uprkos pooštrenim zakonima i zabranama pušenja na javnim mjestima, broj oboljelih i dalje je visok. Prognoze pokazuju da će Španija biti među zemljama s najvećim rastom troškova liječenja bolesti povezanih s pušenjem.
Sa druge strane, Švedska je usvojila politiku zasnovanu na smanjenju štete umjesto samo zabrana. Omogućavanjem dostupnosti manje štetnih alternativa i otvorenim dijalogom s građanima, Švedska je postigla najnižu stopu pušenja u EU, kao i najnižu stopu raka pluća. Prema podacima OECD-a, Švedska će do 2050. imati najmanju potrebu za povećanjem troškova zdravstvene zaštite u ovoj oblasti.
Zaključak
Borba protiv pušenja ne može se svesti samo na zabrane. Potrebno je uključiti i one koji su prestali, i one koji pokušavaju, kroz pristup koji pruža podršku, razumijevanje i dostupnost sigurnijih alternativa.
