Dugoročni učinci nedostatka sna mogu izložiti ljude riziku od hipertenzije, dijabetesa, pretilosti, depresije, srčanog i moždanog udara.

Tehnika, također poznata kao ‘hygge’, stvara ugodno okruženje za spavanje održavajući spavaću sobu hladnom uz korištenje tople posteljine. Max kaže: ‘Ideja je uživati ​​u kontrastu između hladne sobe i topline kreveta, poboljšavajući cjelokupno iskustvo spavanja. To je u skladu s idejom da malo hladnija sobna temperatura, oko 15 do 20°C, pogoduje boljem snu za mnoge ljude’.

Uobičajeno je biti pospan nakon izlaganja hladnom vremenu, što se može pripisati nekoliko fizioloških reakcija. Max objašnjava: ‘Kada je suočeno s hladnim vremenom, tijelo se uključuje u termoregulaciju, proces koji uključuje redistribuciju protoka krvi kako bi se održala unutrašnja temperatura. Dolazi do periferne vazokonstrikcije, sužavanja krvnih žila u ekstremitetima radi očuvanja topline, što može dovesti do smanjenje ukupnog nivoa energije’.

Štoviše, hladno vrijeme i smanjena izloženost prirodnom svjetlu mogu utjecati na cirkadijalni ritam, potičući oslobađanje melatonina, hormona koji reguliše cikluse spavanja i budnosti. ‘Tijelo također može potrošiti više energije za stvaranje i održavanje topline u hladnijim uslovima, pridonoseći povećanom umoru’, dodao je Max. Dakle, hladni uslovi mogu pozitivno utjecati na san iz nekoliko razloga. Prema Maxu, to uključuje:

Regulacija temperature: Temperatura jezgre tijela prirodno se smanjuje kao dio cirkadijalnog ritma kako bi se olakšao san. Rekao je: ‘Hladnije sobne temperature mogu podržati prirodni pad temperature, signalizirajući tijelu da je vrijeme za odmor’.

Bolje okruženje za spavanje: Neki ljudi smatraju da je kontrast između hladne spavaće sobe i tople posteljine ključni faktor u stvaranju ugodnog i privlačnog okruženja za spavanje. Max je rekao: ‘Ovo je u skladu s danskim konceptom ‘hygge’ koji naglašava stvaranje tople, ugodne atmosfere’.

Izlazak vani kada je mrak može potaknuti proizvodnju melatonina. ‘Prirodno smanjenje ambijentalnog svjetla tokom hladnijih mjeseci može podržati prirodne procese spavanja u tijelu’, rekao je. Svježi zrak općenito ima više nivoa kisika što može pospješiti bolju cirkulaciju krvi i oksigenaciju tkiva, uključujući mozak, pozitivno utječući na kvalitetu sna.

‘Stvaranje optimalnog okruženja za spavanje uključuje pronalaženje prave ravnoteže temperature, posteljine i drugih čimbenika koji doprinose osobnoj udobnosti i opuštanju’, zaključuje Max.

 

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA