Zima je najbolje godišnje doba za posjetiti ova četiri prekrasna europska grada

Pariz, Francuska: Iako je Pariz relativno prometan tokom cijele godine, zimi se čini neuobičajeno tihim jer ljudi ne žele hrliti u uske ulice Latinske četvrti kad temperature padnu, a muzeji poput Louvrea ili Orsaya nisu preplavljeni školskim grupama koje ispunjavaju svoj ljetni raspored putovanja. Možda čak i europska turistička destinacija broj jedan, Francuska je prijestolnica prekrasna bez obzira na godišnje doba, što zbog dobro planiranog gradskog pejzaža, mnoštva cvjetnih kafića i širokih bulevara, ali ne može se poreći da je daleko ugodnije šetati kad ljetne gužve nestanu.

Postoje mjesta koja jednostavno odgovaraju toj tmurnoj zimskoj estetici: nema ništa manje idiličnog od dijeljenja vašeg ‘tajnog’ mjesta za piknik u luksemburškim vrtovima s hiljadama drugih ljubavnih parova ili sjedenja na stepenicama prepunog Montmartrea u sredinom jula. Isto tako je lijepo šetati ulicama na oštrom zimskom zraku dok je drveće ogoljeno i nudi više od kratkih pogleda na veličanstvenu Haussmanovu arhitekturu koju lišće inače skriva, a lokalni restorani nisu prepuni sezonskih turista, nego brbljavih i raspoloženih mještana.

Rim, Italija: Još jedna destinacija koju često uništava masovni turizam je Rim. Za razliku od drugih južnoeuropskih mjesta, to nije tipično odredište za plažu. Da, postoji plaža u široj metropolitanskoj regiji, tačnije u predgrađu Ostiana, ali ljubitelji kulture koji sanjaju o divljenju Sikstinskoj kapeli ili vraćanju stopama gladijatora pri ulasku u Koloseum, baš i ne odlaze na sunčanje u udaljena, uglavnom rezidencijalna obalna područja Rima. Uz to, zašto uopće ići ljeti? Rim je popularan za razgledavanje, a između kraja maja i početka septembra jako je vruće, s temperaturama koje se penju iznad 35 stepeni i kilometarskim redovima koji vijugaju oko bloka za sve vaše atrakcije s popisa.

Između decembra i marta očekuje se nešto kiše, pa čak i povremene snježne padavine ako temperature dramatično padnu, ali sunce ipak sija duži dio dana, a u najgorem slučaju, ako svaki dan bude oblačan i hladan, možete biti sigurni da će vas svježe kuhana tjestenina i originalni macchiato učinit će sretnima, ugodnima i raspoloženima. Osim ako se ne volite probijati kroz gužvu radi slikanja kod Fontane di Trevi, toplo se preporučuje da rezervišete svoj odlazak na rimski odmor izvan sezone, jer se nećete pretjerano znojiti, obim turizma je manji, a cijene su puno pristupačnije.

Sevilla, Španjolska: Treća na listi, Sevilla je možda treći najposjećeniji grad u Španjolskoj nakon Madrida i Barcelone. Poznata po živopisnom trgu Plaza de España, grupi velebnih zgrada raspoređenih u polukrugu okruženih umjetnim kanalom, četvrti Triana nalik na labirint, s uskim, bijelo okrečenim kućama, i znamenitoj srednjovjekovnoj katedrali, zaista predstavlja jedno od najlegendarnijih gradskih pejzaža u zemlji. Jedina mana je to što se Sevilla nalazi u najtoplijoj regiji Europe, gdje je gotovo nemoguće ostati vani duže od nekoliko sati tokom vrućeg ljeta u Sevilli: ne biste se trebali iznenaditi ako gradski termometar prijeđe 40 stepeni čak i nakon zalaska sunca. Nepotrebno je reći da su zime prilično blage, s prosjekom od 20 stepeni i samo šest dana kiše.

To znači da još uvijek možete jesti na otvorenom i nositi lagane jakne, pa čak i kratke hlače tokom dana za razgledavanje; to jest, ako vam ne smetaju umjereno hladni vjetrovi. Slično kao i u Rimu, u Sevillu ne idete na mediteranski odmor: u unutrašnjosti je, a plaže ipak nema. Umjesto toga, idete tamo zbog arhitekture, ukusne kuhinje i mirnih gradskih parkova, koji, zahvaljujući toplom vremenu u Andaluziji tokom cijele godine, mogu ostati zeleni čak i izvan sezone.

Lisabon, Portugal: Četvrti i posljednji grad Lisabon je brdoviti lučki grad smješten na obalama rijeke Tejo, tačno na mjestu gdje se ulijeva u Atlantski ocean, a posljednjih je godina postao vrlo popularno ljetno odredište za Amerikance. Međutim, mnogi koji su bili u Lisabonu složit će se s nečim s čime će se složiti da ako nemate određenu tjelesnu građu, nemate dobro istrenirana pluća i ne možete se nositi s jakom vrućinom, ne možete se uhvatiti u koštac sa sedam brežuljaka na kojima je izgrađena prostrana portugalska prijestolnica, niti krenuti u istraživanje a da tu i tamo ne zastanete na odmor u klimatiziranom kafiću. Lisabon, poput Pariza, Rima i Seville preko španjolske granice, treba posjetiti preko zime.

Razlozi za to su na ovaj ili onaj način ranije navedeni: To je više odredište za razgledavanje, kulturna destinacija, kvaliteta koju dijeli s Rimom, i iako je portugalska obala udaljena kratkih pola sata vožnje, prosječni turist ne leti cijelim Lisabonom radi plaža, pogotovo kada su vode sjevernog Atlantika osjetno hladnije od Mediterana. Privlači ih srednjovjekovni dvorac smješten na vrhu šarene četvrti Alfama, drevni samostani i prekrasna gastronomska scena.

Tokom umjerene zime u Lisabonu, noći mogu biti hladne zbog jakih vjetrova koji dolaze s Atlantika i trebali biste očekivati ​​više kiše, ali dnevnih sati ima dosta, a prosječna temperatura je vrlo ugodnih 14 stepeni. Osim toga, lutanje uskim kamenim uličicama Lisabona u društvu svoje drage osobe usred guste zimske magle, uz melodiju fado balade koju svira portugalski svirač, je nešto što bi svako trebao doživjeti barem jednom.