Meteorološke službe upozoravaju na dolazeći toplinski val koji će zahvatiti i našu zemlju, a temperature bi mogle nadmašiti prosjek za ovo doba godine. Evo šta trebate znati o efektima toplote na tijelo i kako se zaštititi od neželjenih posljedica.

Šta ekstremna vrućina čini našim tijelima?

Kako tijelo postaje toplije, krvne žile se otvaraju što dovodi do nižeg krvnog tlaka i tjera srce da pojačano šalje krv po tijelu. To može uzrokovati blage simptome poput osipa koji svrbi ili otečenih stopala jer krvne žile postaju propustljive.

Istovremeno, znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli i, što je najvažnije, mijenja se ravnoteža između ove dvije tvari u organizmu.

U kombinaciji sa sniženim krvnim tlakom, to može dovesti do toplinske iscrpljenosti. Simptomi uključuju: vrtoglavicu, mučninu, nescjesticu, zbunjenost, grčeve u mišićima, glavobolje, jako znojenje, umor. Ako krvni tlak pane prenisko, povećava se rizik od srčanog udara.

Zašto naša tijela reagiraju na ovaj način?

Naša tijela nastoje održati unutarnju temperaturu od oko 37 stepeni bez obzira nalazimo li se u snježnoj oluji ili toplinskom valu, što je temperatura na kojoj naša tijela funkcioniraju.

Međutim, kako vrijeme postaje toplije, tijelo mora više raditi kako bi održalo svoju unutarnju temperaturu niskom. Ono otvara više krvnih žila u blizini kože kako bi gubilo toplinu u našu okolinu i počinje se znojiti. Kako znoj isparava, dramatično se povećava gubitak topline iz kože.

Kako ostati siguran na vrućini?

Pripazite na one koji bi mogli imati problem da održe rashlađenost, poput starijih ljudi, onih s prikrivenim bolestima i onih koji žive sami.

Ostanite rashlađeni u zatvorenom prostoru tako što ćete zatvoriti zavjese u sobama koje su okrenute prema suncu.

Pijte puno tekućine i nemojte piti previše alkohola.

Ne ostavljajte nikoga, posebno bebe, malu djecu i životinje, u zaključanom vozilu.

Klonite se sunca između 11 i 15 sati kada su sunčeve zrake najjače.

Držite se hlada, koristite kremu za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom i UVA i nosite šešir širokog ruba.

Izbjegavajte fizičku aktivnost u najtoplijem dijelu dana.

Ponesite vodu sa sobom ako putujete.

Budite svjesni skrivenih opasnosti u rijekama i otvorenim vodama ako ste u iskušenju da se rashladite.

Kako se možemo dobro naspavati?

Koristite tanke plahte, ohladite čarape u frižideru prije nego što ih navučete i držite se uobičajene rutine odlaska na spavanje, kažu stručnjaci.

Što trebamo učiniti ako vidim nekoga s toplinskom iscrpljenošću?

Premjestite ih na hladno mjesto.

Natjerajte ih da legnu i lagano podignu noge.

Natjerajte ih da piju puno vode – sportski ili rehidracijski napitci također su poželjni.

Ohladite im kožu – pošpricajte ih hladnom vodom. Hladni oblozi oko pazuha ili vrata također su dobri.

Međutim, ako se ne oporave u roku od 30 minuta, slijedi toplinski udar.

Ko je najviše ugrožen?

Starost ili neka dugotrajna stanja, poput bolesti srca, mogu učiniti ljude manje sposobnima nositi se s opterećenjem koje toplina stavlja na tijelo. Dijabetes može dovesti do bržeg gubitka vode u tijelu, a neke komplikacije bolesti mogu promijeniti krvne žile i sposobnost znojenja.

Djeca i oni koji su manje pokretni također mogu biti ranjiviji. Bolesti mozga, kao što je demencija, također mogu ostaviti ljude nesvjesnima vrućine ili nesposobnim učiniti bilo što u vezi s tim. Ljudi koji su beskućnici također će biti više izloženi suncu. S višim temperaturama suočiće se i oni koji žive u stanovima na zadnjim katovima.

Povećavaju li neki lijekovi rizik?

Da – ali ljudi bi trebali nastaviti uzimati svoje lijekove kao i obično i moraju se više truditi da ostanu rashlađeni i hidrirani.

Diuretici – koji se ponekad nazivaju “tabletama za izbacivanje vode” – povećavaju količinu vode koju tijelo izbacuje. Njihova upotreba je široko rasprostranjena, uključujući i u slučajevima zatajenje srca. Na visokim temperaturama povećavaju opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u tijelu.

Antihipertenzivi – koji snižavaju krvni tlak – mogu se kombinirati s krvnim žilama koje se šire kako bi se nosile s vrućinom i uzrokovati opasne padove krvnog tlaka.

Neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest mogu blokirati znojenje i otežati tijelu da se samo ohladi.

I drugi lijekovi kao što su litij ili statini mogu postati više koncentrirani i problematični u krvi ako dođe do prevelikog gubitka tekućine.

Da li toplina ubija?

Samo u Engleskoj svake godine zbog visokih temperatura umre oko 2000 ljudi.

Većina će to biti srčani i moždani udari uzrokovani naprezanjem u pokušaju održavanja stabilne tjelesne temperature.

Viša stopa smrtnosti počinje se javljati kada termometar pređe 25-26 stepeni.

Međutim, dokazi sugeriraju da su smrtni slučajevi obično uzrokovani višim temperaturama u proljeće ili rano ljeto, a ne u špici ljeta.

To bi moglo biti zato što počinjemo mijenjati svoje svakodnevno ponašanje kako ljeto odmiče i navikavamo se nositi s vrućinom.

Dokazi iz prijašnjih toplinskih valova pokazuju da se povećanje broja smrtnih slučajeva događa vrlo brzo – unutar prva 24 sata od toplinskog vala.

Izvor: N1