Zatvor i drugi gastrointestinalni poremećaji sve su češći problemi modernog čovjeka. Oni ne samo da narušavaju kvalitet života, već mogu biti povezani i sa ozbiljnijim zdravstvenim stanjima. Novo istraživanje otkriva da unos kreatina iz hrane životinjskog porijekla, posebno mesa i ribe, može da smanji rizik od hroničnog zatvora – naročito kod muškaraca i mlađih odraslih osoba.
Šta je kreatin i zašto je važan?
Kreatin je organski spoj koji tijelo prirodno proizvodi iz tri aminokiseline i pohranjuje ga u mišićima, gdje igra ključnu ulogu u proizvodnji energije. Osim što ga sintetišemo sami, možemo ga unijeti i putem ishrane – prvenstveno kroz crveno meso i ribu.
Posljednjih godina kreatin je najpoznatiji kao suplement za sportiste, ali sve više studija ukazuje da ima i širi značaj za zdravlje, uključujući neurološke, kardiovaskularne i gastrointestinalne funkcije.
Istraživanje: veći unos kreatina – manji rizik od zatvora
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Nutrition analizirala je podatke odraslih osoba u SAD-u starijih od 20 godina i pronašla zanimljivu vezu između ishrane i probave.
Desetostruko povećanje unosa kreatina iz hrane bilo je povezano sa 19% manjim rizikom od hroničnog zatvora.
Efekat je bio najizraženiji kod muškaraca, mlađih osoba i onih koji nemaju dijabetes, hipertenziju ili srčane bolesti.
Kreatin, međutim, nije imao značajan uticaj na pojavu hronične dijareje.
Ovo ukazuje da kreatin može djelovati na specifične mehanizme probave, ali i da njegove koristi zavise od pola, starosti i opšteg zdravstvenog stanja.
Kako kreatin utiče na crijeva?
Prekliničke studije na životinjama pokazale su da kreatin može:
poboljšati sastav crijevne mikrobiote,
ojačati crijevnu barijeru,
uticati na metabolizam žučnih kiselina,
povećati hidrataciju ćelija i pokretljivost crijeva.
Zanimljivo je da se efekti češće bilježe kod muškaraca, što se povezuje sa hormonskim razlikama – posebno ulogom testosterona u oblikovanju crijevne mikrobiote i metabolizmu kreatina.
Ograničenja i buduća istraživanja
Autori studije upozoravaju da je riječ o posmatračkom istraživanju, što znači da rezultati ne dokazuju direktnu uzročnost. Osim toga, podaci o ishrani su samoprijavljeni, pa postoji mogućnost greške u procjenama unosa.
Potrebne su dodatne kliničke studije koje će preciznije ispitati:
koliki je optimalan unos kreatina za zdravlje crijeva,
kako različite doze utiču na muškarce i žene,
može li suplementacija kreatinom biti terapeutska opcija za osobe sa hroničnim zatvorom.
Iako se kreatin najčešće povezuje sa sportskim performansama, sve je jasnije da on može igrati važnu ulogu i u zdravlju probave. Redovno konzumiranje namirnica bogatih kreatinom, poput crvenog mesa i ribe, moglo bi biti jednostavan dijetetski način da se smanji rizik od hroničnog zatvora – naročito kod muškaraca i mlađih odraslih osoba.
Naravno, stručnjaci ističu da su potrebna dalja istraživanja kako bi se ove veze potpuno potvrdile i bolje razumjele.
