Buđenje s mokrim jastukom mnogima je poznata situacija. Iako može biti neugodno, slinjenje tokom spavanja najčešće je potpuno bezopasno i ne predstavlja razlog za zabrinutost. Međutim, ako se pojavi iznenada, postane izrazito obilno ili ga prate drugi simptomi, ponekad može ukazivati na određene zdravstvene probleme.

Tokom spavanja organizam nastavlja proizvoditi pljuvačku, ali se učestalost gutanja smanjuje. Zbog toga se pljuvačka može nakupljati u ustima i izlaziti na jastuk, posebno kod osoba koje spavaju na boku ili stomaku.

Stručnjaci objašnjavaju da postoji nekoliko razloga zbog kojih se ova pojava javlja češće nego inače, a neki od njih povezani su s disanjem, probavom i kvalitetom sna.

Položaj spavanja i začepljen nos među najčešćim su uzrocima

Jedan od najjednostavnijih razloga za slinjenje tokom noći jeste položaj tijela.

Kada spavamo na boku ili stomaku, gravitacija olakšava istjecanje pljuvačke iz usta. Kod spavanja na leđima to se obično događa rjeđe.

Ipak, promjena položaja nije najbolje rješenje za svakoga. Osobama koje hrču ili imaju opstruktivnu apneju u snu spavanje na leđima može dodatno pogoršati disanje.

Drugi čest uzrok jeste disanje na usta, posebno kada je nos začepljen zbog prehlade, alergija ili upale sinusa.

Problemi poput devijacije nosne pregrade također mogu otežavati disanje kroz nos, zbog čega osoba tokom noći češće drži usta otvorenim.

Refluks i apneja u snu mogu biti povezani sa slinjenjem

Pojačano lučenje pljuvačke ponekad se javlja i kod osoba koje imaju gastroezofagealni refluks, odnosno vraćanje želučane kiseline u jednjak.

Organizam tada može proizvoditi više pljuvačke kako bi pomogao neutralizaciji kiseline. Ova pojava poznata je kao pojačano lučenje pljuvačke povezano s refluksom.

Slinjenje se može pojaviti i kod osoba s opstruktivnom apnejom u snu, poremećajem kod kojeg tokom spavanja dolazi do ponavljanih prekida ili smanjenja protoka zraka.

Na ovaj problem mogu ukazivati glasno hrkanje, buđenje uz osjećaj gušenja, jutarnje glavobolje i izražena pospanost tokom dana.

Samo slinjenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze apneje, ali u kombinaciji s navedenim simptomima može biti razlog za razgovor s ljekarom.

Pojedini lijekovi i zdravstvena stanja također mogu biti uzrok

Određeni lijekovi mogu povećati proizvodnju pljuvačke ili uticati na sposobnost gutanja.

Među njima su pojedini antipsihotici i drugi lijekovi koji djeluju na nervni sistem. Ako primijetite pojačano slinjenje nakon uvođenja nove terapije, važno je razgovarati s ljekarom ili farmaceutom.

Lijekove ne treba samostalno prekidati niti mijenjati njihovu dozu.

U rjeđim slučajevima, izraženo slinjenje može biti povezano s neurološkim bolestima koje otežavaju kontrolu mišića lica i gutanje.

Kod osoba s Parkinsonovom bolešću, naprimjer, problem često nije prekomjerna proizvodnja pljuvačke, nego smanjena učestalost njenog gutanja.

Kada slinjenje tokom spavanja zahtijeva pregled?

Povremena mokra mrlja na jastuku uglavnom nije razlog za zabrinutost. Ipak, određene promjene ne bi trebalo zanemariti.

Ljekarski pregled preporučuje se ako slinjenje postane iznenadno i izrazito obilno, ako se javlja i tokom dana ili ako ga prate poteškoće s gutanjem, učestalo zagrcavanje i neobjašnjive promjene glasa.

Posebnu pažnju treba obratiti na ponavljane respiratorne infekcije, koje ponekad mogu biti povezane s problemima gutanja i ulaskom pljuvačke ili hrane u disajne puteve.

Ako se iznenada pojave slinjenje uz iskrivljenost lica, slabost jedne strane tijela ili otežan govor, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć, jer to mogu biti znakovi moždanog udara.

Kako smanjiti slinjenje tokom noći?

Ako je riječ o povremenoj pojavi, nekoliko jednostavnih promjena može pomoći.

Prije svega, korisno je utvrditi postoji li problem sa začepljenim nosom, alergijama ili disanjem na usta. Redovna higijena usne šupljine i liječenje eventualnih stomatoloških problema također mogu biti od pomoći.

Osobama koje imaju refluks može koristiti izbjegavanje obilnih obroka neposredno prije spavanja, dok smanjenje konzumacije alkohola može doprinijeti kvalitetnijem snu.

Važno je i održavati redovan raspored spavanja te potražiti stručni savjet ako se simptomi ponavljaju.

Najvažnije je znati da slinjenje tokom spavanja samo po sebi najčešće nije znak bolesti. Međutim, ako se promijeni njegov intenzitet ili se pojave dodatne tegobe, pravovremeni pregled može pomoći u otkrivanju uzroka.