Mjerenje krvnog pritiska jedna je od najčešćih zdravstvenih provjera, a mnogi ga svakodnevno obavljaju i kod kuće. Ipak, čak i kada koristimo kvalitetan aparat, rezultati ne moraju biti potpuno tačni. Razlog može biti naizgled bezazlena greška koju mnogi prave, a odnosi se na položaj ruke tokom mjerenja.
Britanski ljekari upozoravaju da nepravilno postavljena ruka može dovesti do značajno viših očitanja krvnog pritiska, što u pojedinim slučajevima može uticati na postavljanje dijagnoze hipertenzije, odnosno povišenog krvnog pritiska.
Posebno zabrinjava činjenica da se ova greška ne događa samo prilikom kućnog mjerenja nego i u zdravstvenim ustanovama, gdje se zbog velikog broja pacijenata ponekad zanemaruju preporuke za pravilno mjerenje.
Položaj ruke može promijeniti rezultat za gotovo sedam jedinica
Istraživanje koje su proveli naučnici s američkog Univerziteta Johns Hopkins, a koje je 2024. godine objavljeno u stručnom časopisu JAMA Internal Medicine, pokazalo je koliko položaj ruke može uticati na očitanje krvnog pritiska.
Istraživači su upoređivali rezultate mjerenja u tri različita položaja: kada je ruka pravilno oslonjena na sto, kada se nalazi u krilu i kada slobodno visi uz tijelo.
Pokazalo se da je sistolni, odnosno gornji krvni pritisak, bio u prosjeku gotovo 7 mmHg viši kada je ruka visila bez oslonca. Kada su ispitanici držali ruku u krilu, izmjerene vrijednosti bile su gotovo 4 mmHg više u odnosu na pravilno mjerenje.
Iako se razlika na prvi pogled možda ne čini velikom, stručnjaci upozoravaju da može biti značajna kod osoba čije su vrijednosti krvnog pritiska blizu granice za dijagnozu hipertenzije.
To znači da osoba koja zapravo nema povišen krvni pritisak može dobiti rezultat koji ukazuje na hipertenziju, samo zato što tokom mjerenja nije pravilno postavila ruku.
Zašto je važno da ruka bude u nivou srca?
Prema preporukama britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), tokom mjerenja krvnog pritiska potrebno je sjediti uspravno, a ruku osloniti na sto ili drugu stabilnu površinu tako da manžetna aparata bude približno u visini srca.
Kada ruka visi uz tijelo, položaj manžetne ispod nivoa srca može dovesti do višeg očitanja zbog hidrostatskog pritiska. Dodatno, nedostatak oslonca može izazvati napetost mišića, što također može uticati na rezultat.
Sličan problem nastaje kada se ruka nalazi u krilu, jer je manžetna obično postavljena niže od srca.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno samo pravilno staviti manžetnu. Jednako je važno osigurati odgovarajući položaj cijelog tijela i ruke.
Istraživanje obuhvatilo 133 odrasle osobe
U američkom istraživanju učestvovale su 133 odrasle osobe u dobi od 18 do 80 godina.
Kako bi se osigurali uporedivi uslovi, učesnici su prije mjerenja hodali dvije minute, a zatim pet minuta mirno sjedili. Krvni pritisak mjeren im je u različitim položajima ruke, uz standardizovane postupke i kratke razmake između očitanja.
Rezultati su pokazali da položaj ruke može sistematski povećavati izmjerene vrijednosti, što znači da se ne radi samo o slučajnim odstupanjima.
Autori istraživanja upozorili su da nepravilna tehnika mjerenja može dovesti do precjenjivanja stvarnog krvnog pritiska, posebno kod osoba koje se nalaze blizu dijagnostičkih granica.
Pogrešno mjerenje može dovesti i do nepotrebnog liječenja
Britanski ljekar opće prakse Dean Eggitt upozorio je da je precizno mjerenje krvnog pritiska izuzetno važno za pravovremeno prepoznavanje osoba koje imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Istovremeno, netačna očitanja mogu dovesti do nepotrebnih dodatnih pregleda, pogrešne procjene zdravstvenog stanja, pa čak i propisivanja terapije koja pacijentu možda nije potrebna.
Poseban problem predstavlja mogućnost pretjeranog liječenja, jer lijekovi za snižavanje krvnog pritiska, kao i svi drugi lijekovi, mogu izazvati neželjene reakcije.
Kod pojedinih pacijenata pretjerano snižavanje krvnog pritiska može izazvati vrtoglavicu, slabost i povećan rizik od padova, naročito kod starijih osoba.
Zbog toga se dijagnoza hipertenzije u pravilu ne bi trebala zasnivati na jednom izolovanom mjerenju, nego na ponovljenim očitanjima i, kada je potrebno, dodatnom praćenju krvnog pritiska kod kuće ili tokom 24 sata.
Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak kod kuće?
Pravilno mjerenje krvnog pritiska ne zahtijeva posebnu opremu osim pouzdanog aparata, ali je važno pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila.
Prije mjerenja preporučuje se najmanje pet minuta mirnog sjedenja. Tokom tog vremena potrebno je izbjegavati razgovor, korištenje telefona i druge aktivnosti koje mogu izazvati uzbuđenje ili napetost.
Također, najmanje 30 minuta prije mjerenja trebalo bi izbjegavati pušenje, konzumiranje kofeinskih napitaka i intenzivnu fizičku aktivnost.
Najbolje je sjediti na stolici s naslonom, tako da su leđa oslonjena, stopala ravno na podu, a noge nisu prekrižene.
Ruka na kojoj se mjeri pritisak treba biti opuštena i oslonjena na sto, dok manžetna mora odgovarati obimu nadlaktice i biti postavljena na golu kožu, približno u nivou srca.
Tokom mjerenja ne treba razgovarati niti se pomjerati. Preporučuje se obaviti najmanje dva mjerenja u razmaku od jedne do dvije minute i zabilježiti rezultate.
Ako osoba redovno prati krvni pritisak, korisno je mjerenja obavljati u približno isto vrijeme svakog dana, prema preporuci zdravstvenog radnika.
Koje vrijednosti krvnog pritiska se smatraju normalnim?
Krvni pritisak izražava se pomoću dvije vrijednosti. Prva, viša vrijednost predstavlja sistolni pritisak, odnosno pritisak u arterijama tokom stezanja srca. Druga, niža vrijednost označava dijastolni pritisak, koji se mjeri kada se srce opušta između otkucaja.
Prema smjernicama britanskog NHS-a, krvni pritisak u rasponu od približno 90/60 do ispod 120/80 mmHg smatra se normalnim, dok se vrijednosti koje prelaze preporučene granice trebaju dodatno procijeniti.
Povišenim krvnim pritiskom u pravilu se smatra vrijednost od 140/90 mmHg ili više kada mjerenje obavlja zdravstveni radnik, odnosno 135/85 mmHg ili više prilikom kućnog mjerenja.
Važno je naglasiti da se krvni pritisak prirodno mijenja tokom dana, zavisno od fizičke aktivnosti, emocionalnog stanja, stresa, sna i drugih faktora.
Zbog toga jedno povišeno očitanje ne znači automatski da osoba ima hipertenziju. Ako se povišene vrijednosti ponavljaju, potrebno je konsultovati ljekara.
Visok krvni pritisak često nema simptome
Jedan od razloga zbog kojih je pravilno mjerenje toliko važno jeste činjenica da hipertenzija često ne izaziva očigledne simptome.
Osoba može godinama imati povišen krvni pritisak, a da toga nije svjesna. Upravo zato hipertenziju često nazivaju tihim faktorom rizika za ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Dugotrajno nekontrolisan visok krvni pritisak povećava rizik od srčanog i moždanog udara, zatajenja srca, oštećenja bubrega i drugih oboljenja.
Redovno praćenje vrijednosti, zdrava prehrana, fizička aktivnost, smanjenje unosa soli i održavanje odgovarajuće tjelesne težine mogu pomoći u kontroli krvnog pritiska.
Ukoliko su potrebni lijekovi, njihovu primjenu i eventualne promjene doze treba dogovarati s ljekarom, a ne donositi odluke na osnovu pojedinačnih kućnih mjerenja.
Mala promjena položaja može napraviti veliku razliku
Rezultati istraživanja Univerziteta Johns Hopkins još jednom potvrđuju koliko su jednostavni detalji važni za pouzdanu zdravstvenu procjenu.
Iako se mjerenje krvnog pritiska često doživljava kao rutinski postupak, nepravilno postavljena ruka može značajno promijeniti rezultat i stvoriti pogrešnu sliku o zdravstvenom stanju.
Zato, sljedeći put kada budete mjerili krvni pritisak, obratite pažnju na položaj tijela, oslonite ruku na sto i provjerite nalazi li se manžetna u nivou srca.
Ta jednostavna navika može pomoći da dobijete pouzdanije rezultate i izbjegnete nepotrebnu zabrinutost.
