Podgrijavanje hrane svakodnevna je praksa u mnogim domaćinstvima, ali stručnjaci upozoravaju da način čuvanja i ponovnog zagrijavanja obroka može imati direktan utjecaj na zdravlje. Iako podgrijavanje samo po sebi nije opasno, nepravilno skladištenje hrane nakon kuhanja može dovesti do razvoja bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti na namirnice koje se često pripremaju unaprijed, poput krompira, riže, gljiva ili lisnatog povrća, jer upravo one mogu postati rizične ukoliko se ne čuvaju pravilno.
Krompir – najčešći rizik u kuhinji
Kuhani krompir može se sigurno podgrijati, ali samo ako je nakon pripreme brzo ohlađen i čuvan u frižideru na odgovarajućoj temperaturi. Problem nastaje kada ostane duže vrijeme na sobnoj temperaturi, naročito ako je prekriven aluminijskom folijom ili zatvoren u posudi bez hlađenja.
U takvim uslovima mogu se razviti bakterije poput Clostridium botulinum, koje stvaraju toksine opasne po zdravlje. Stručnjaci savjetuju da se krompir nakon kuhanja ohladi u roku od najviše dva sata i potom odloži u frižider, a prilikom podgrijavanja mora biti ravnomjerno zagrijan do visoke temperature.
Riža – često zanemarena opasnost
Iako se rjeđe spominje, riža je jedna od namirnica koja najčešće uzrokuje trovanje hranom kada se nepravilno čuva. Sirova riža može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje preživljavaju kuhanje. Ako kuhana riža stoji na sobnoj temperaturi, bakterije se brzo razmnožavaju i stvaraju toksine koje kasnije zagrijavanje ne može uništiti.
Zbog toga se preporučuje da se riža nakon kuhanja brzo ohladi, čuva u frižideru i podgrije samo jednom.
Gljive – osjetljive nakon pripreme
Gljive se nakon termičke obrade brzo kvare ako se ne skladište pravilno. Njihovo podgrijavanje može izazvati probavne tegobe, posebno ukoliko su prethodno dugo stajale izvan frižidera.
Preporuka je da se gljive čuvaju u frižideru najviše 24 sata i da se prije konzumacije temeljno zagriju.
Špinat i lisnato povrće
Špinat i drugo lisnato povrće prirodno sadrže nitrate koji se tokom ponovnog zagrijavanja mogu pretvoriti u spojeve potencijalno štetne za organizam, posebno kod djece. Zato se savjetuje da se ova hrana ne podgrijava više puta i da se konzumira odmah nakon pripreme ili nakon pravilnog hlađenja.
Piletina i jaja – dodatni oprez
Stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju i na piletinu te jela s jajima. Ako nisu dovoljno zagrijani prilikom ponovnog podgrijavanja, mogu sadržavati bakterije poput salmonele. Hranu je potrebno zagrijati tako da bude vruća u cijelosti, a ne samo površinski.
Pravila sigurnog podgrijavanja hrane
Kako bi se smanjio rizik po zdravlje, preporučuje se:
- kuhanu hranu ohladiti u roku od dva sata nakon pripreme
- čuvati je u frižideru na temperaturi ispod 5°C
- podgrijavati samo jednom
- hranu zagrijati ravnomjerno do visoke temperature
- ne ostavljati gotova jela dugo na sobnoj temperatur
- baciti hranu koja ima sumnjiv miris ili izgled
Stručnjaci naglašavaju da većina problema ne nastaje zbog samog podgrijavanja, nego zbog nepravilnog čuvanja hrane između dva obroka.
Pravilnim hlađenjem i skladištenjem moguće je izbjeći zdravstvene rizike i sigurno konzumirati ostatke hrane i narednog dana.
