Masna jetra se najčešće povezuje s gojaznošću, ali stručnjaci upozoravaju da ova bolest sve češće pogađa i osobe koje imaju normalnu tjelesnu težinu, zbog čega mnogi problem otkriju tek kada bolest već uznapreduje.
Prema globalnim procjenama, više od 25 posto odraslih osoba ima masnu jetru, što ovu dijagnozu čini najčešćim oblikom hronične bolesti jetre. Posebno zabrinjava podatak da između 10 i 20 posto oboljelih nije gojazno, što dodatno otežava pravovremeno prepoznavanje bolesti, ističe prof. dr Dušan Vešović, specijalista medicine rada, farmacije i ljekar integrativne medicine.
Jetra može dugo biti oštećena bez jasnih simptoma, jer nema nervne završetke za bol.
„Jetra dugo može biti oštećena, a da to ne osjetimo. Zato masna jetra često prolazi neprimijećeno, a simptomi su blagi i nespecifični, pa mnogi pacijenti za problem saznaju tek kada bolest uznapreduje“, upozorava Vešović.
Zdrava jetra sadrži manje od pet posto masti. Kada količina masti pređe granicu od pet do deset posto, govori se o masnoj jetri ili steatozi. Iako se višak kilograma smatra glavnim faktorom rizika, bolest se može razviti i kod osoba normalne tjelesne mase.
Ako se ne otkrije na vrijeme, kod 20 do 30 posto pacijenata masna jetra može napredovati u upalu jetre, takozvani steatohepatitis. Daljim razvojem bolesti može doći do fibroze, stvaranja ožiljnog tkiva, a potom i do ciroze ili raka jetre.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice ne pogađaju samo jetru.
„Oštećenje jetre povezano je i s većim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, zbog čega je rano otkrivanje i promjena životnih navika od ključnog značaja“, navodi Vešović.
Kod osoba koje nisu gojazne važnu ulogu često imaju insulinska rezistencija, povišeni trigliceridi i holesterol, genetska predispozicija, ali i način života. Pretjeran unos prostih šećera, posebno fruktoze iz gaziranih pića i industrijski prerađene hrane, nedovoljno kretanja, hronični stres i manjak sna dodatno opterećuju jetru bez obzira na tjelesnu težinu.
Problem je što masna jetra rijetko daje jasne simptome. Ipak, određeni znakovi mogu ukazivati da nešto nije u redu.
„Umor, manjak energije, nadimanje, nelagodnost ispod desnog rebarnog luka ili povišeni jetreni enzimi često su jedini znakovi upozorenja. Zato su redovni preventivni pregledi izuzetno važni, posebno kod osoba koje imaju dijabetes, povišen krvni pritisak, masnoće u krvi ili porodičnu istoriju bolesti jetre“, savjetuje doktor.
Dobra vijest je da se masna jetra u velikom broju slučajeva može vratiti u normalno stanje promjenom životnih navika, naročito ako se problem otkrije na vrijeme.
Uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san te kontrola šećera, krvnog pritiska i masnoća u krvi mogu značajno poboljšati stanje i spriječiti napredovanje bolesti. Stručnjaci naglašavaju da je ključ uspjeha u postepenim i dugoročno održivim promjenama koje rasterećuju jetru.
