U današnjem vremenu sve češće se govori o toksičnim vezama i nezdravim obrascima ponašanja. Ipak, zdrav odnos nije samo odsustvo sukoba, već prostor sigurnosti, poštovanja i slobode da budemo svoji. Da bismo to postigli, važno je razumjeti značaj granica, otvorene komunikacije i međusobnog uvažavanja.
Na ovu temu razgovarali smo sa Meritom Mehić Sokoljanin, diplomiranim psihologom i kognitivno-bihevioralnim terapeutom iz Tuzle, koja kroz svoje iskustvo ističe da zdrav odnos uvijek počinje od nas samih, od samog načina na koji njegujemo sebe, gradimo samopouzdanje i učimo reći „ne“ kada je to potrebno.
Šta podrazumijevamo pod pojmom „zdrav odnos“?
– Zdrav odnos je odnos u kojem obje strane osjećaju sigurnost, međusobno poštovanje i mogućnost da budu autentične. Karakterišu ga otvorena komunikacija, ravnoteža davanja i primanja, uvažavanje granica i spremnost na zajednički rast – ističe Merita Mehić Sokoljanin na početku razgovora.
Uloga granica i kako ih postaviti bez krivnje?
– Granice su „okviri“ koji štite naše emocionalno, mentalno i fizičko zdravlje. One jasno definišu šta nam prija, a šta ne. Da bi osoba znala postaviti granice, prije svega treba da bude u kontaktu sa svojim potrebama te sigurna da radi upravo ono što njoj treba. Kada smo sigurni u sebe, tu mjesta za osjećaj krivice ima malo. Često ljudi postavljanje granica miješaju sa sebičnošću. Međutim, granice su prije svega znak brige o sebi, očuvanju vlastitog samopoštovanja i zdravlja.
Kako prepoznati nepoštovanje u odnosu?
– Znakovi mogu biti: ignorisanje vaših potreba, umanjivanje vaših osjećaja, stalno prekidanje ili omalovažavanje, kršenje dogovora ili vaših granica, ponižavanje u šali ili javno, uvjeravanje da nešto nije onako kako ste vi vidjeli ili doživjeli. Suština je osjećaj da vaša riječ i emocije nisu važne.
Šta ako druga strana ne prihvata granice?
– Neprihvatanje zahtjeva ili granice uopšte nije neobično u partnerskim odnosima. Otvorena i jasna komunikacija bi trebala da dovede do razrješenja konflikta ili dogovora. Nekada je potrebno više puta ponoviti ono što želimo ili ne želimo. Ali zapamtite, koliko god tražili promjenu, ne možete promijeniti nekoga ako on to ne želi. Ukoliko se desi da partner/ica ne poštuje granice, svakako razmislite o distanciranju iz odnosa, prekidu ili savjetovanju sa stručnjakom s ciljem uključenja u partnersku psihoterapiju.
UČENJE O POSTAVLJANJU GRANICA
Može li se nezdrav odnos popraviti?
– Naravno da je moguće, uz aktivan angažman obje osobe. Priznavanje i detekcija problema, dopuštanje da budemo ranjivi i priznamo da smo pogriješili može puno olakšati komunikaciju. Svakako je potrebno da budemo spremni da mijenjamo način komunikacije i naučimo drugačije obrasce odnosa prema partner/ici. Učenje o postavljanju granica, načinima komunikacije s partnerom možete dobiti uključivanjem na partnersku psihoterapiju. Ukoliko i dalje postoji „prebacivanje loptice“, optuživanje i zahtijevanje odgovornosti samo jedne strane, vjerovatnoća za promjenom je jako mala.
Uloga samopouzdanja i brige o sebi
– Samopouzdanje pomaže da se zauzmemo za svoje potrebe, a briga o sebi (fizička, emocionalna, socijalna) daje snagu da gradimo odnose iz izbora, a ne iz straha od samoće. Ljudi koji se njeguju, rade na sebi manje su skloni prihvatati toksične obrasce, jasno postavljaju granice, puno lakše verbaliziraju svoje potrebe i izlaze iz nezdravih odnosa.
Praktični savjeti za početnike u postavljanju granica
– Počnite sa spoznajom tako što razmislite šta vam prija ili stvara nelagodu u partnerskom odnosu. Bitno je primijetiti situacije u kojima osjetite ljutnju, povrijeđenost, strah ili iscrpljenost – to su često signali da je granica pređena. Kada osvijestite šta vam ne prija, radite na što jasnijoj verbalizaciji svojih potreba ili zahtjeva koristeći JA-poruke, npr. „Osjećam se zanemareno kada ne dođeš na sastanak“. Bitno je biti spreman reći „ne“ bez opravdavanja, kratko i jasno. Postavljajte granice sa manjim stvarima, a potom, kada budete sigurniji u sebe, krećite od važnijih tema. Ukoliko postavite granicu, budite dosljedni, ali ne zaboravite da poštujete granice partnera/partnerice – ističe Merita Mehić Sokoljanin.
Prema savjetima naše sagovornice, postavljanje granica uvijek počinje od unutrašnje jasnoće. Kada znamo šta želimo i šta nam prija, mnogo je lakše da se zauzmemo za sebe bez osjećaja tereta.
– Da bi osoba znala postaviti granice, prije svega treba da bude u kontaktu sa svojim potrebama, te sigurna da radi upravo ono što njoj treba. Kada smo sigurni u sebe, tu mjesta za osjećaj krivice ima malo – poruka je kojom Merita ističe važnost samosvijesti i dosljednosti u svakodnevnim odnosima.
Osnovni znakovi zdravog i nezdravog odnosa
- Zdrav odnos: povjerenje, podrška, uvažavanje različitosti, konstruktivno rješavanje konflikata, sloboda da svako zadrži i izrazi vlastiti stav i mišljenje, te da slobodno bude „ono što jeste“.
- Nezdrav odnos: stalna kritika, uslovljavanje, manipulacija, kontrola, osjećaj straha ili krivnje, emocionalno ili fizičko nasilje, izolacija od drugih.
Lifestyle.ba / E.SK
