U nedjelju, 26. oktobra 2025. u 3:00 ujutro, ponovo ćemo pomjeriti sat unazad – na 2:00. Još jedno sezonsko pomjeranje vremena, koje mnogima donosi zbunjenost, poremećen san i niz zdravstvenih rizika.
Iako se već decenijama vodi rasprava o ukidanju ljetnjeg i zimskog računanja vremena, praksa se i dalje nastavlja. Međutim, novo istraživanje pokazuje da bi trajni prelazak na jedno vrijeme – posebno zimsko – mogao spasiti na hiljade života i smanjiti broj oboljelih od gojaznosti i moždanog udara.
Zašto pomjeranje sata šteti zdravlju?
Gubitak samo jednog sata sna, kao što se dešava svakog marta, povezan je s povećanim brojem srčanih udara i saobraćajnih nesreća u narednim danima. Naučnici sa Stanford univerziteta sada tvrde da se rizici ne završavaju tu – već da stalno prekidanje cirkadijalnog ritma može imati ozbiljne posljedice i na duže staze.
Cirkadijalni ritam je naš unutrašnji biološki sat, koji reguliše hormone, metabolizam, krvni pritisak i rad srca. Kada ga stalno pomjeramo, tijelo gubi prirodnu ravnotežu, što vodi do hroničnih problema.
Rezultati istraživanja: šta bi bilo kada bismo ukinuli pomjeranje sata?
Američki naučnici su analizirali tri opcije:
trajni prelazak na zimsko vrijeme,
trajni prelazak na ljetnje vrijeme,
nastavak dvaput godišnjeg pomjeranja sata.
Zaključak je jasan: najgora opcija je zadržati sadašnji sistem. Najbolje bi bilo ostati na zimskom vremenu, a čak bi i stalno ljetnje bilo povoljnije od pomjeranja.
Prema modelima, uvođenje trajnog zimskog vremena bi u SAD-u godišnje spriječilo:
oko 300.000 slučajeva moždanog udara,
smanjilo broj gojaznih osoba za više od 2,6 miliona.
Zimsko ili ljetnje? Rasprava traje decenijama
Evropska unija i SAD već godinama pokušavaju ukinuti sezonsko pomjeranje, ali odluka nikada nije postignuta. Razlog? Podijeljena mišljenja.
Zagovornici trajnog ljetnjeg vremena tvrde da duži dani smanjuju kriminal, štede energiju i ljudima pružaju više slobodnog vremena.
Pristalice zimskog vremena ističu da jutarnja svjetlost ima presudnu ulogu u regulaciji zdravlja i cirkadijalnog ritma.
Nekoliko medicinskih organizacija, poput Američke akademije za medicinu spavanja, zvanično je stalo na stranu zimskog računanja vremena.
Zašto je jutarnje svjetlo toliko važno?
Ljudski cirkadijalni ciklus traje malo duže od 24 sata, u prosjeku oko 24 sata i 12 minuta. Da bi ostao usklađen, potreban mu je spoljašnji signal – najčešće svjetlo.
Svjetlo ujutro ubrzava biološki sat, pomažući da se tijelo probudi i pokrene.
Svjetlo naveče usporava ciklus, što remeti ritam sna.
Ako nema dovoljno jutarnjeg svjetla, a previše večernjeg, dolazi do hroničnog nesklada koji povećava rizik od depresije, dijabetesa, gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti.
Da li je ukidanje pomjeranja sata rješenje?
Istraživači naglašavaju da ni jedna vremenska politika neće magično dodati više dnevnog svjetla zimi – jer to zavisi od geografije i godišnjeg doba. Ali ono što možemo uraditi jeste uskladiti satove s onim što je najprirodnije za naše tijelo.
Prema najnovijim podacima, to je upravo trajni prelazak na zimsko računanje vremena.
Pomjeranje sata dvaput godišnje možda djeluje bezazleno, ali posljedice na zdravlje i društvo nisu nimalo male. Naučnici sada imaju dokaze: više jutarnjeg svjetla znači zdraviji život i manje bolesti.
Možda je jesen 2025. posljednji put da ćemo sat vraćati unazad. Do tada, ostaje nada da će politika pratiti nauku i da će ova praksa konačno otići u prošlost.
