Hronični stres često se uvlači u naš život neprimjetno, a njegovi simptomi mogu ozbiljno narušiti zdravlje i kvalitet života. Fizioterapeut i stručnjak za nervni sistem Antonio Valenzuela objašnjava da postoje signali koje većina ljudi previđa, a koji jasno ukazuju da je tijelo pod prevelikim pritiskom.
Ako se prepoznajete u ovim simptomima, moguće je da i vi imate povišene nivoe stresa.
Neprimjetni signali stresa
Možda mislite da ste potpuno mirni, ali tijelo pokazuje drugačiju priču: mišićna kontrakcija, poskakivanje na iznenadne zvuke, nesvjesno stiskanje šaka ili podignuta ramena koja ne možete opustiti.
„Vidim ljude s ramenima skoro do ušiju, i kada im kažem ‘opustite ih’, kažu da nisu ni primijetili”, objašnjava Valenzuela, autor knjige Stimuliši svoj vagusni nerv.
Naš organizam je savršeno podešen za prirodni život, ali ne i za stalni stres kojem je savremeni čovjek izložen. Upravo zato je prepoznavanje simptoma prvi korak da ga ublažimo i spriječimo njegove štetne posljedice.
Somatski markeri – tragovi stresa u tijelu
Valenzuela preporučuje obraćanje pažnje na tzv. somatske markere – tjelesne tragove koje stres ostavlja. Ovaj pojam popularizirao je neuroznanstvenik Antonio Damasio. Riječ je o signalima koji nam poručuju da nervni sistem radi pod pritiskom, često aktivirajući mehanizam „bori se ili bježi“.
Najčešći simptomi hroničnog stresa
Tenzija mišića
Najčešći i najvidljiviji simptom. Nesvjesno stiskanje šaka, podignuta ramena, bolovi u vratu i kičmi ili čak grčevi u listovima povezani su s poremećajem električne dinamike mišića.
Često mokrenje
Ako se noću budite i često odlazite u toalet, moguće je da stres utiče na preaktivnost parasimpatičkog nervnog sistema.
Žudnja za slatkim ili slanim
Intenzivna i nekontrolisana potreba za određenom hranom često je posljedica disbalansa nervnog sistema. Stres, tuga i dosada mogu potaknuti ovakve „napade“ želje.
Preosjetljivost na zvuk i slabija koncentracija
Osobe pod stresom mogu burno reagovati na iznenadne zvukove, dok istovremeno gube fokus na svakodnevne i tiše signale. Mozak tada obrađuje samo ono što doživljava kao prijetnju.
Napetost lica
Mrštenje, stisnuta vilica ili „ljut“ izraz lica znak su da tijelo nesvjesno ulazi u stanje spremnosti za borbu. Dugoročno, to može dovesti do bruksizma (škrgutanja zubima).
Poremećaji sna
Stres direktno utiče na kvalitet sna. Često buđenje između 4 i 5 ujutro, kada tijelo počinje lučiti hormone za buđenje, znak je nervne preopterećenosti. Neki ljudi teško i zaspu, iako se osjećaju iscrpljeno.
