Zatvor i drugi gastrointestinalni poremećaji sve su češći problemi modernog čovjeka. Oni ne samo da narušavaju kvalitet života, već mogu biti povezani i sa ozbiljnijim zdravstvenim stanjima. Novo istraživanje otkriva da unos kreatina iz hrane životinjskog porijekla, posebno mesa i ribe, može da smanji rizik od hroničnog zatvora – naročito kod muškaraca i mlađih odraslih osoba.

Šta je kreatin i zašto je važan?

Kreatin je organski spoj koji tijelo prirodno proizvodi iz tri aminokiseline i pohranjuje ga u mišićima, gdje igra ključnu ulogu u proizvodnji energije. Osim što ga sintetišemo sami, možemo ga unijeti i putem ishrane – prvenstveno kroz crveno meso i ribu.

Posljednjih godina kreatin je najpoznatiji kao suplement za sportiste, ali sve više studija ukazuje da ima i širi značaj za zdravlje, uključujući neurološke, kardiovaskularne i gastrointestinalne funkcije.

Istraživanje: veći unos kreatina – manji rizik od zatvora

Studija objavljena u časopisu Frontiers in Nutrition analizirala je podatke odraslih osoba u SAD-u starijih od 20 godina i pronašla zanimljivu vezu između ishrane i probave.

Desetostruko povećanje unosa kreatina iz hrane bilo je povezano sa 19% manjim rizikom od hroničnog zatvora.
Efekat je bio najizraženiji kod muškaraca, mlađih osoba i onih koji nemaju dijabetes, hipertenziju ili srčane bolesti.
Kreatin, međutim, nije imao značajan uticaj na pojavu hronične dijareje.

Ovo ukazuje da kreatin može djelovati na specifične mehanizme probave, ali i da njegove koristi zavise od pola, starosti i opšteg zdravstvenog stanja.

Kako kreatin utiče na crijeva?

Prekliničke studije na životinjama pokazale su da kreatin može:

poboljšati sastav crijevne mikrobiote,

ojačati crijevnu barijeru,

uticati na metabolizam žučnih kiselina,

povećati hidrataciju ćelija i pokretljivost crijeva.

Zanimljivo je da se efekti češće bilježe kod muškaraca, što se povezuje sa hormonskim razlikama – posebno ulogom testosterona u oblikovanju crijevne mikrobiote i metabolizmu kreatina.

Ograničenja i buduća istraživanja

Autori studije upozoravaju da je riječ o posmatračkom istraživanju, što znači da rezultati ne dokazuju direktnu uzročnost. Osim toga, podaci o ishrani su samoprijavljeni, pa postoji mogućnost greške u procjenama unosa.

Potrebne su dodatne kliničke studije koje će preciznije ispitati:

koliki je optimalan unos kreatina za zdravlje crijeva,

kako različite doze utiču na muškarce i žene,

može li suplementacija kreatinom biti terapeutska opcija za osobe sa hroničnim zatvorom.

Iako se kreatin najčešće povezuje sa sportskim performansama, sve je jasnije da on može igrati važnu ulogu i u zdravlju probave. Redovno konzumiranje namirnica bogatih kreatinom, poput crvenog mesa i ribe, moglo bi biti jednostavan dijetetski način da se smanji rizik od hroničnog zatvora – naročito kod muškaraca i mlađih odraslih osoba.

Naravno, stručnjaci ističu da su potrebna dalja istraživanja kako bi se ove veze potpuno potvrdile i bolje razumjele.