Soda bikarbona, jednostavan i pristupačan sastojak iz svake kuhinje, sve se češće koristi i u baštovanstvu, posebno u uzgoju paradajza. Njena prirodna antifungalna i antibakterijska svojstva čine je moćnim saveznikom u borbi protiv bolesti i štetočina, bez potrebe za agresivnim hemikalijama.
Protiv plamenjače, jedne od najčešćih bolesti koja napada paradajz, koristi se rastvor pripremljen od tri kašike sode bikarbone u deset litara vode.
Prskanje se vrši svakih sedam do deset dana, počevši nekoliko sedmica nakon presađivanja biljaka. Za dodatnu zaštitu od gljivičnih bolesti koristi se jača mješavina: kašika sode, 15 ml biljnog ulja i 30 g narendanog sapuna u litru vode, s prskanjem svake dvije sedmice.
Soda pomaže i u suzbijanju pepelnice. Djelotvoran je rastvor od 50 grama sode i sapuna u deset litara vode, koji se primjenjuje jednom sedmično.
Protiv lisnih uši i grinja koristi se nešto jača otopina – 75 grama sode na deset litara vode, s redovnim tretmanima svakih sedam dana.
Zdravije biljke i ukusniji plodovi
Soda bikarbona se može koristiti i za zalivanje paradajza. Rastvor pripremljen dodavanjem nekoliko kašičica sode u kantu tople vode koristi se u večernjim satima. Ovaj tretman jača otpornost biljaka i pomaže u prevenciji pojave bolesti i napada insekata.
Posipanje male količine sode bikarbone oko korijena može pomoći u neutralizaciji kiselosti zemljišta, što pozitivno utiče na okus plodova – paradajz postaje slađi i aromatičniji.
Dodatno, kombinacija sode bikarbone i mlijeka (kašika sode na litar mlijeka, pa razblaženo u deset litara vode) može se koristiti kao hranjivi i zaštitni rastvor za folijarno prskanje.
Iako ima brojne prednosti, važno je sodu koristiti umjereno. Prekomjerna primjena može dovesti do nagomilavanja natrijuma u tlu, što može naštetiti biljkama. Zato se preporučuje pažljivo pratiti stanje biljaka i prilagoditi učestalost tretmana.
