Najčešći uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene kičme, ali se ne mogu isključiti i ostale mogućnosti.
Za dijagnozu je potrbna anamneza, klinički pregleda i rendgenološka obrade vratne kičme, a ponekad su potrebni CT (kompjuterizovana tomografija), MR (magnetska rezonanca) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih ekstremiteta.
Bolovi u području vratne kičme najčešće su posljedica nepravilnog držanja u sjedećem položaju ili nepravilnog držanja pri obavljanju nekih poslova.
Bolovi u predjelu vratne kičme mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a često su popraćeni ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kičme i tada govorimo o Syndroma cervicale (bolni sindrom vratne kičme).
Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, poremečaj ravnoteže, vrtoglavica, mučnina ili povraćanje onda je to Syndroma cervicocephale (cervikocefalni sindrom).
Ukoliko se bolovi šire u jednu ili obje ruke, pa sve sve do prstiju, i ukoliko se javljaju trnci u prstima i duž ruke uz u nekim slučajevima i gubitak snage u ruci onda je to syndroma cervicobrachiale (cervikobrahijalnom sindromu).
Tegobe s vratnim dijelom kičme često pogađaju osobe određenog zanimanja koja zahtijevaju poseban položaj u sjedećem ili neprirodno sagnutom položaju.
Jedan od uzroka je i nedostatak fizičke aktivnosti zbog čega slabi tonus mišića i potpornih struktura vrata, prsnog dijela kralježnice i ramena.
Ukoliko vratobolju na neki način ne tretirami ili liječimo nakon izvjesnog će se vremena duž vrata pojaviti bolne nakupine u mišićima tzv. miogeloze.
Zbog istošenosti i fiziološkog procesa starenja, osteoartritis vratnog dijela kičme drugi je najčešći uzrok boli u vratu. Vratobolja tog uzroka obično traje do nekoliko dana. Ukoliko potraje do nekoliko tjedana, nazivamo je kroničnom.
Kako liječiti ukočenost vrata?
U akutnoj fazi, kad su bolovi intenzivni, a vratna kičma ukočena, cilj liječenja je smanjenje bolova i popuštanje mišićnog spazma, te ukoliko je moguće povećanje pokretljivosti.
Lljeka može propisati analgetike i/ili nesteroidne protuupalne lijekove za smanjenje bola i upale ili miotonolitike i sedative za popuštanje mišićnog spazma. Nekad je potrebno kraće mirovanje u mekom ovratniku (Schantzov ovratnik) a lokalno se primjenjuje hladni oblozi ili masaža ledom (kriomasaža) i razne kreme koje hlade i smanjuju osjetljivost živaca i tako ublažavaju bolove.
Najčešće se djeluje sa određenim vrstama vježbi (PNF, Emmett…) u početku a kasnije (Mulligan i McKenzie) ili elektroterapijama (TENS,laser, ultrazvuk, magnetoterapija…) a u odmakloj fazi tretmana se rade vježbe na jačanju mišića.
Važno je tokom tretmana da se pacijrnti edukuju o pravilnom držanju ili spavanju i korekcijama držanja na radnom mjestu.
Pacienntima se često daju preporuku za svakodnevno vježbanje ili redovni dolazak na masažu.
Kako se liječiti kod kuće?
- uzeti uobičajene lijekove protv bolova
- na vrat umasirati lokalne pripravke s protuupalnim i analgetskim djelovanjem i to nekoliko puta na dan, što će u većini slučajeva biti dovoljno te neće biti potrebe za tabletama
- topli ili hladni oblozi nekoliko puta na dan ili tuširanje pod mlazom mlake vode kako bi se opustili vratni mišići
- meki ovratnik (Schantzov ovratnik) kod akutnih vratobolja, a ne preporučuje se koristiti ga duže od dva do tri dana.
Prevencija je i u ovom slučaju najbolja opcija za sprječavanje boli. Važno je pravilno držati glavu i vrat. Glava treba biti u centralnom položaju prema kralježnici, a ne visjeti prema dolje i naprijed. Vrat je najgibljiviji dio kralježnice kojem su dopuštene kretnje u svim smjerovima. Funkcijski, vrat i podupire glavu. Zbog bolje gibljivosti u vratu, vrat u uspravnom položaju drže mišići, a ne koštani dio kralježnice kako je slučaj sa križima. Ukoliko ne vježbamo, s vremenom, mišići koji drže vrat i glavu slabe.
Prevencija
Pravite češće stanke tokom višesatnog rada za kompjuterom ili duže vožnje automobilom te nastojati držati glavu centrirano. Na radnome mjestu ergonomski je važno prilagoditi odnos radnog stola, stolice i kompjutera.
Ekran kompjutera treba postaviti u razini očiju, tako da je pogled usmjeren ravno. Koljena trebaju biti opuštena pod pravim uglom i položena malo niže od razine kukova. Stopala ne smiju visjeti sa stolice već dodirivati podlogu.
Kancelarijski posao zahtjeva i redovno razgibavanje glave, vrata i ramena. Stoga je poželjno višekratno izvoditi jednostavne kružne pokrete ramenima, spuštanje i dizanje ramena, približavanje lopatica i naginjanje glave ustranu i naprijed.
Važno je obratiti pozornost i na način spavanja. Spavanjem na trbuhu glava i vrat se zabacuju prema pozadi, čime se mišići vrata tokom spavanja dodatno opterećuju, umjesto da se odmaraju u neutralnom položaju. Odaberite jastuk i madrac koji prate prirodno zakrivljenje kralježnice i odmaraju je dok spava.
Izvor dijela teksta: Vaše zdravlje, br.45 (12/05)
