Kako visoke temperature utiču na naše tijelo i zašto ih teško podnose ne samo stariji ljudi i hronični bolesnici, već i mladi?

Odgovor se krije u termoregulaciji.

Naime, kako temperature vazduha rastu, tako naše tijelo koje je naviknuto da održava temperaturu na 37,5 stepeni Celzijusa, mora više da se trudi kako bi spriječilo da mu unutrašnja temperatura skoči.

U tom “poslu” otvara više krvnih sudova blizu kože, jer na taj način otpušta vrelinu u okruženje i počinje da se znoji.

Kako znoj počinje da isparava, tako se povećava toplota koju otpuštamo preko našeg najvećeg organa – kože.

Znojenje je korisno za naš organizam, ali u isto vrijeme ono predstavlja napor, jer se tijelo više napreže.

Otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače da bi krv mogla da cirkuliše.

Kad se znojimo, nerijetko osjećamo blagi svrab ili stopala počnu da otiču kad krvni sudovi počnu da popuštaju, prnosi portal “Telegraf”.

Ako krvni pritisak naglo padne, do organa ne stiže dovoljno krvi, pa raste rizik od srčanog udara.

U isto vrijeme, usljed znojenja ostajemo bez tečnosti i soli, i ravnoteža između njih u tijelu se mijenja.

U kombinaciji sa sniženim vrijednostima krvnog pritiska dolazi do toplotne iscrpljenosti koju prate vrtoglavica, mučnina, zbunjenost, glavobolja, dezorijentacija, grčevi u mišićima, padanje u nesvijest, pojačano znojenje i umor.

Toplotna iscrpljenost nije opasna ukoliko možemo da se rashladimo pola sata poslije pojave prvih simptoma.

Ali, ako preznojavanje i izloženost visokim temperaturama potraju, rizikujemo toplotni udar.

Ovom stanju posebno su izloženi dijabetičari, bebe i mala djeca, slabije pokretne osobe, kao i hronični bolesnici koji u okviru redovne terapije uzimaju lijekove za snižavanje krvnog pritiska, diuretike, osobe koje imaju epilepsiju, Parkinsonovu bolest…

U našoj galeriji pogledajte koji su simptomi toplotnog udara:

1. jaka pulsirajuća glavobolja

2. odsustvo znojenja

3. temperatura iznad 40,5 stepeni Celzijusa

4. mučnina i povraćanje

5. ubrzani puls i disanje

6. dezorijentisanost i nesvjestica

PRVA POMOĆ

1. boravak u prostorijama sa klima uređajem

2. stavljanje hladnih obloga i leda na vrat, leđa, pazuh i prepone

3. leći u kadu sa mlakom ili hladnom vodom