Nedžad Alić je pravi dokaz da je Bosna i Hercegovina rasadnik poslovnog potencijala, te da je dijaspora ključna karika kada je riječ o poslovnim partnerstvima i investicijama u BiH.
Vođen tom spoznajom, Alić se, nakon 18 godina života u Švicarskoj, odlučio vratiti u Bosnu i Hercegovinu, te je osnovao firmu koja će pomoći privlačenju novih investicija u BiH, ali i traženju poslovnih partnera za domaće kompanije.
Nedavno je bio učesnik Online Biznis Foruma i b2b sastanaka koji su organizovani u sklopu projekta „Dijaspora za razvoj“ (D4D), koji je projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH, u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA i partnerskim općinama. Sa generalnim direktorom i vlasnikom firme „SwissBiH“ smo razgovarali o privrednim potencijalima BiH, te mogućnostima plasmana domaćih proizvoda na inozemnom tržištu.
Švicarska Vas je oblikovala, kako privatno, tako i poslovno. Šta je bilo presudno za odluku o povratku u Bosnu i Hercegovinu?
Sa 12 godina sam otišao u Švicarsku gdje sam se školovao, te stekao veliko radno iskustvo. Uvijek je postojala veza sa matičnom zemljom, pa sam, još za vrijeme boravka u Švicarskoj, tačnije 2001.god., osnovao „SwissBiH“ časopis sa željom da povežem dijasporu iz Švicarske sa matičnom zemljom. Godine 2011. sam donio odluku da se vratim u Bosnu i Hercegovinu, te od tada počinjem raditi na ključnim pozicijama u bh. preduzećima. Nakon pozicije izvršnog direktora u Centrotransu, te generalnog direktora u firmama EMKA grupacije, osnivam firmu za međunarodni konsalting i poslovno posredovanje „SwissBiH“.
Možete li nam reći više o poslovanju firme „SwissBiH“?
„SwissBiH“ djeluje u dva pravca. Prvi pravac je privlačenje stranih investicija u BiH, gdje su nam u primarnom fokusu firme iz DACH regije (Njemačka, Austrija, Švicarska), a drugi pravac su domaće kompanije koje nude proizvode i usluge za inozemno tržište. U oba pravca djelujemo kao posrednici i konsultanti. Nudimo širok spektar usluga domaćim i inozemnim klijentima, od logističke i administrativne podrške, istraživanja tržišta, pronalaženja poslovnih partnera i investitora, pa do pripreme firmi za izvoz na inozemno tržište.
Radili ste sa stranim državljanima, ali i sa bh. dijasporom. Kod koga vlada veći interes za investiranje i poslovanje u BiH?
Još uvijek je veći procenat investicija i sklapanja poslovnih partnerstava sa stranim državljanima, nego sa dijasporom. No, posljednjih godina su značaj dijaspore, te investicije koje dolaze u našu zemlju od strane bh. dijaspore u konstantnom porastu.
Bili ste učesnik Online Biznis Foruma i b2b sastanaka. Možete li nam prenijeti iskustvo sa ovog Foruma?
U sklopu Foruma imao sam ukupno četiri online poslovna sastanka, od čega su dva sastanka bila izuzetno produktivna. Sljedeći korak je posjeta kompanijama sa kojima sam održao sastanke, te dogovaranje buduće saradnje. Obje firme su iz metalskog sektora i bave se izradom metalskih konstrukcija i inžinjeringom. Ono što je ključno za njih, i gdje im možemo pomoći, jeste izlazak na strano tržište i traženje poslovnih partnera. Od izuzetne je važnosti da kompanije koje žele istupiti na strano tržište budu prilagođene tom tržištu, počevši od same prezentacije kompanije stranim partnerima i investitorima, pa do proizvoda i usluga koje žele da plasiraju. Ovakvi događaji su vrlo značajni za direktno umrežavanje kompanija, te promociju potencijala i projekata za nova ulaganja bh. dijaspore.
Kada je riječ o investicijama, za koje sektore trenutno vlada najveći interes?
Apsolutno najveći interes za ulaganje i poslovna partnerstva je u IT sektoru, zatim bih izdvojio metalski i poljoprivredni sektor za koje također vlada veliki interes. Konkretno, posebno veliki interes za ulaganja u poljoprivredu i stočarstvo u BiH pokazuju preduzetnici iz Turske.
Koliko lokalne zajednice mogu pomoći u privlačenju novih investicija od strane bh. dijaspore?
Imao sam dobru saradnju sa svim općinama, ali bih izdvojio odlično iskustvo sa Općinom Novi Grad Sarajevo koja ima Ured za investitore, te Prijedor i Derventu sa kojima sam u proteklom periodu ostvario uspješnu saradnju.
Trenutno u BiH postoji veliki broj ureda, programa i institucija za saradnju sa bh. dijasporom, što je dobro, ali nedostaje krovna organizacija koja bi se bavila isključivo dijasporom, te koja bi bila primarni partner bh. dijaspore kako za nove investicije, tako i za poslovnu saradnju.
Na koji način možemo doprinijeti širenju pozitivne klime i privlačenju novih investicija u BiH, posebno kada je riječ o investicijama od strane bh. dijaspore?
Institucije poput privrednih komora i razvojnih agencija su od izuzetne pomoći, ali potrebno je fokusirati se primarno na svoje znanje, iskustvo i vještine. Jako puno je pozitivnih priča koje je potrebno dijeliti kako bismo stvorili pozitivan imidž o poslovnoj klimi u BiH. Firma „SwissBiH“ također širi pozitivne vijesti iz ekonomije BiH poslovnim partnerima i investitorima iz cijelog svijeta.
Ali, ono što je ključno za prosperitet i poslovni ambijent su mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine. Upravo oni su potencijal naše države. Posjeduju snalažljivost i fleksibilnost koje treba iskoristiti i za promociju pozitivnog ambijenta naše zemlje.
Forum na temu „Potencijali i perspektive investiranja u poljoprivredu i proizvodnju hrane u BiH“ najavljeni su za 19. maj 2021. godine, sa početkom u 10h, a za učešće je potrebno izvšiti registraciju na web stranici https://agro-food-d4d.b2match.io/ .