Bolesti srca i krvnih žila vodećih su uzrok smrti. Statistika neumoljivo pokazuje da one i dalje odnose najveći broj ljudskih života – piše portalzdravlje.hr. Stoga je važno da svatko od nas ima što više informacija o tome što sve može štetiti zdravlju srca i krvnih žila.
No, ukoliko ipak razvijemo neku bolest srca i krvnih žila, važno je raspolagati informacijama na koje simptome obratiti pažnju, kome se obratiti i na koje će nas liječnik pretrage uputiti. Koje će se pretrage raditi, kako one izgledaju, jesu li bolne – brojna su pitanja koja nam se tada vrte u glavi i na koja želimo dobiti jasne odgovore. Što nam je veće predznanje odnosno zdravstvena pismenost o navedenom to će nas manje biti strah od tih pretraga i postupaka kojima liječnici spašavaju naše živote.
Srce je organ koji omogućuje život svakoj stanici u našem tijelu. Kako bi ispunilo svoju zadaću, opskrbilo krvlju cijeli organizam, zdravo srce će u danu kucati više od sto tisuća puta i ispumpati 7500 litara krvi.
Ateroskleroza nastaje postepeno
Ukoliko nezdravo živimo – loše se hranimo, preuhranjeni smo, ne krećemo se, pod stresom smo – to sve šteti i našem srcu. Tokom godina ovakav stil života, uz ostalo, dovodi do povišenja masnoća u krvi i njihovog taloženja na stijenke krvnih žila (ateroskleroza). Ateroskleroza zahvaća sve krvne žile u tijelu pa tako i koronarne arterije, krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić.
Ono što treba naglasiti jest da do ateroskleroze i suženja krvnih žila općenito, pa tako i koronarnih arterija, dolazi postepeno. Govorimo o procesu koji započinje u vrijeme puberteta i često prođu godine do pojave simptoma. Masne naslage postepeno sužavaju lumen krvnih žila. Smanjeni dotok krvi do stanica srčanog mišića znači da one dobivaju manje kisika i hrane. To dovodi do pojave simptoma angine pektoris ili srčanog udara (infarkta srca).
Koja je razlika između angine pektoris i infarkta srca?
Angina pektoris je hronična bolest koju uzrokuje suženje koronarnih arterija i smanjeni dotok krvi do određenog dijela stanica srca. Glavni simptom je bol koja se javlja pri određenom naporu ili stresu, a s vremenom čak i u mirovanju. Liječi se raznim vrstama lijekova.
Infarkt srca je akutno stanje koje uzrokuje potpuno začepljenje jedne (ili više) koronarnih krvnih žila što dovodi do smrti stanica koje ta krvna žila opskrbljuje. Glavni simptom je bol koja ne prestaje ni u mirovanju, traje duže od 20 minuta, snažnija je od boli kod angine pektoris i često praćena drugim simptomima poput mučnine, slabosti, zaduhe ili hladnog preznojavanja. Ovo je hitno stanje koje zahtijeva brzu medicinsku intervenciju. Poglavito tzv. perkutane koronarne intervencije (PCI) kojima se uspostavlja normalna cirkulacija kroz začepljene koronarne arterije.
Što je zajedničko za anginu pektoris i infarkt srca?
- faktori rizika – povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, povišen šećer u krvi, debljina, stres i drugi faktori.
• potrebna je točna i pravovremena dijagnoza koja će omogućiti što raniji početak liječenja.
• dijagnostički zahvati: laboratorijske pretrage krvi, ultrazvuk srca, elektrokardiografija (EKG), koronarografija
• promjena životnog stila je sastavni dio prevencije i liječenja. Prestanak pušenja, pravilna prehrana, kontrola tjelesne težine, fizička aktivnost, kontrola krvnog tlaka, masnoća i šećera u krvi.
Kako izgleda koronarografija?
Strah se često javlja kod bolesnika koji su upućeni na koronarografiju, pretragu kojom se dokazuje postojanje bolesti koronarnih arterija. Stoga je dobro znati kako se izvodi ova pretraga. Osim moguće početne boli prilikom uvođenja igle u arteriju, postupak je nadalje bezbolan te traje 15 do 20 minuta. Vjerujemo da već ove informacije „skidaju kamen sa srca“ i da se možete voljnije uputiti na ovu pretragu koja vam može spasiti život. Tokom koronarografije, nakon što liječnik vidi stanje koronarnih arterija, može odmah nastaviti i s terapijskim postupkom odnosno ugradnjom stenta. To obično traje dodatnih 30-60 minuta.
Premda su angina pektoris i infarkt miokarda najčešće bolesti srca, srce mogu zahvatiti i brojne druge bolesti. Osim urođenih bolesti srca to mogu biti poremećaji ritma rada srca (aritmije), bolesti srčanih zalistaka, infekcija srčanog mišića uzrokovana bakterijom ili virusom, upala srčane ovojnice i povišeni krvni tlak.
Svaka od navedenih bolesti koja zahvaća srce ili ometa normalnu cirkulaciju može dovesti do njegova zatajivanja. To je stanje pri kojem je količina istisnute krvi iz srca nedovoljna za normalne potrebe tijela za kisikom i hranjivim tvarima. Zatajivanje srca se najčešće javlja u starijih ljudi jer oni češće obolijevaju od bolesti koje mogu dovesti do zatajivanja srca. Smrtnost tih bolesnika je visoka, 50 posto ih umire kroz pet godina.
