Iako se često smatraju jednostavnim rješenjem za unos svih potrebnih nutrijenata, stručnjaci upozoravaju da multivitaminski suplementi nisu uvijek korisni – a ponekad mogu biti i beskorisni ili čak štetni.
Kada suplementi imaju smisla?
Kod osoba koje ne mogu da zadovolje nutritivne potrebe ishranom.
Kada postoji manjak određenog vitamina ili minerala (npr. vitamin D, B12, kalcijum, magnezijum).
U specifičnim stanjima, poput trudnoće, kada je potreban dodatni unos folne kiseline, vitamina D, gvožđa i joda.
Kada nisu potrebni?
Ako ishrana već pokriva sve dnevne potrebe, dodaci ne donose nikakvu korist. Studije (Harvard Health, Johns Hopkins) pokazuju da multivitamini ne smanjuju rizik od srčanih bolesti, raka ili prerane smrti.
Rizici prekomjernog unosa
Hipervitaminoza – previše vitamina A, D, E i K može izazvati oštećenja jetre, bubrega, pa i moždani udar.
Višak vitamina B6 može dovesti do oštećenja nerava.
Previše vitamina C uzrokuje dijareju i nadutost.
Višak gvožđa ili cinka remeti ravnotežu drugih nutrijenata i može biti toksičan.
Prirodni izvori vs. suplementi
Vitamini iz hrane se bolje apsorbuju jer djeluju u kombinaciji sa drugim nutrijentima. Sintetički oblici često nemaju isti efekat. Osim toga, hrana donosi vlakna, antioksidanse i druge korisne supstance koje pilule ne mogu da zamijene.
Posebno važno za djecu
Djeca ne bi trebalo da koriste multivitamine osim u slučaju medicinski potvrđenog nedostatka. Prekomjerno uzimanje može izazvati ozbiljne posljedice. Najbolje je da potrebne nutrijente dobijaju iz voća, povrća, žitarica, mliječnih proizvoda i mesa.
Multivitaminski suplementi mogu biti korisni u određenim okolnostima, ali nisu univerzalno rješenje. Najbolji izvor vitamina i minerala i dalje je – uravnotežena i raznovrsna ishrana. Suplemente treba koristiti samo po preporuci ljekara ili nutricioniste.
