Koliko puta ste čuli rečenicu da je doručak najvažniji obrok u danu? Generacije su odrasle vjerujući u taj savjet, ali sve više ljudi ga preskače – bilo zbog brzine života, navike ili dijeta koje zagovaraju post.
Da li je doručak zaista ključan za zdravlje i liniju, ili je riječ o marketinškom triku prehrambene industrije? Naučnici su godinama istraživali ovu temu i donijeli pomalo iznenađujuće zaključke.
Da li doručak pomaže kod mršavljenja?
Mnoge studije povezuju doručak sa manjim rizikom od gojaznosti. Ljudi koji redovno doručkuju često imaju niži indeks tjelesne mase (BMI), a objašnjenje je da jutarnji obrok povećava sitost i smanjuje kasniji unos kalorija.
Ipak, istraživanja pokazuju da doručak sam po sebi ne „topi kilograme“. U jednom eksperimentu, gojazne žene koje su promijenile svoje rutine (počele ili prestale doručkovati) smršale su – bez obzira na to da li su jele doručak ili ne. Dakle, presudan je ukupni režim ishrane, a ne samo doručak.
Preskakanje doručka i zdravlje
Pregled 45 studija pokazao je da preskakanje doručka povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa, a istraživanja ukazuju i na:
27% veći rizik od srčanih bolesti,
20–21% veći rizik od dijabetesa tipa 2,
poremećaje u nivou šećera u krvi i insulinskoj osjetljivosti.
Stručnjaci kažu da oni koji doručkuju često imaju i druge zdrave navike, poput vježbanja ili prestanka pušenja, pa se efekat ne može posmatrati potpuno izolovano.
Važno je i vrijeme kada doručkujemo
Studije pokazuju da je vrijeme doručka jednako važno kao i sam obrok.
Oni koji doručkuju prije 8 sati ujutro imaju manji rizik od hroničnih bolesti.
Kasno večeranje, u kombinaciji s preskakanjem doručka, posebno je štetno jer remeti naš cirkadijalni ritam – unutrašnji biološki sat koji reguliše metabolizam.
Jedno istraživanje pokazalo je da veći doručak i manja večera mogu pomoći u kontroli apetita i težine tokom dana.
Šta jesti za doručak?
Nije dovoljno samo „pojesti bilo šta“. Bitno je šta jedemo:
Doručak bogat proteinima smanjuje kasniju žudnju za hranom.
Ovsena kaša i namirnice sa niskim glikemijskim indeksom pomažu u stabilizaciji šećera u krvi.
Voće, integralne žitarice i jaja preporučuju se kao bolji izbor od industrijskih pahuljica prepunih šećera.
Jedna studija čak je pokazala da desert uz doručak može pomoći u dijetama – jer smanjuje želju za slatkim kasnije tokom dana.
Doručak i mozak
Osim na tijelo, doručak utiče i na mozak. Istraživanja pokazuju da može poboljšati koncentraciju, pamćenje i vokabular – posebno kod djece i adolescenata. Ipak, rezultati nisu uvijek jednoznačni, pa stručnjaci naglašavaju da je važniji kvalitet obroka nego samo njegovo postojanje.
Doručak zaista ima brojne zdravstvene prednosti, ali nije čarobna formula za mršavljenje ili dug život. Ključ leži u ravnoteži svih obroka tokom dana i kvalitetu namirnica.
Ako ste gladni čim se probudite – doručak će vam pomoći da započnete dan sa više energije. Ako niste, nije tragedija preskočiti ga – sve dok se ostatak dana hranite uravnoteženo.
Ukratko: doručak može biti zdrav i koristan, ali važnije je šta i kada jedemo nego samo da li jedemo ujutro.
