Kafa je mnogima omiljen jutarnji ritual bez kojeg ne mogu započeti dan. Ipak, njen uticaj na organizam zavisi od toga kada je pijemo. Ona može poboljšati koncentraciju i raspoloženje, ali i poremetiti san ili povećati nivo hormona stresa ako se konzumira u pogrešno vrijeme.
Najbolje vrijeme za prvu šoljicu
Nutricionistkinja Nikola Ladlam-Rejn savjetuje da prvu kafu ne pijete odmah nakon buđenja, već između 9:30 i 11:30 sati.
U ranim jutarnjim satima nivo kortizola – hormona budnosti – prirodno je visok, pa kafa tada ima manji efekat. Ako je pijete malo kasnije, njen učinak na energiju i fokus biće znatno izraženiji.
Kada treba izbjegavati kafu
Kofein ostaje aktivan u tijelu u prosjeku 5 do 6 sati, što znači da i popodnevna šoljica može uticati na san. Stručnjaci preporučuju da se poslednja kafa popije najkasnije do 15 sati.
Iako bezkofeinska kafa sadrži znatno manje kofeina (2–5 mg po šoljici u poređenju sa 70–150 mg u običnoj kafi), osobe posebno osjetljive na kofein ipak bi je trebale izbjegavati u večernjim satima.
Zdravstvene koristi kafe
Osim što razbuđuje, kafa može biti i značajan saveznik za zdravlje:
Izvor antioksidanasa – pomaže u borbi protiv upala i oksidativnog stresa.
Poboljšava fokus i pamćenje – kofein povećava koncentraciju, brzinu reakcije i mentalnu jasnoću.
Smanjuje rizik od bolesti – redovno konzumiranje povezano je sa manjom vjerovatnošću razvoja Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.
Podržava metabolizam – ubrzava sagorijevanje masti i može pomoći u održavanju tjelesne težine.
Snižava rizik od dijabetesa tipa 2 – pozitivno utiče na osjetljivost na insulin.
Poboljšava raspoloženje – stimuliše lučenje dopamina, čime doprinosi smanjenju rizika od depresije.
Zaključak: Kafa može biti odličan saveznik produktivnosti i zdravlja, ali samo ako se pije u pravo vrijeme i u umjerenim količinama.
