Anksioznost nije znak da ste slabi ili “previše osjetljivi” – ona je signal da vam je nešto važno, da vas nešto brine ili da ste predugo bili „na oprezu”. Iako je ne možemo uvijek izbjeći, možemo naučiti da je prepoznamo, razumijemo i reagujemo na način koji nas štiti i podržava. Najvažnije od svega – možemo sebi pružiti nježnost umjesto samokritike.
Ako ste ikada osjetili da vas „steže u grudima” bez vidljivog razloga, da vam srce ubrzano kuca, a misli jure bez kontrole, vrlo je vjerovatno da ste iskusili anksioznost. Ovo složeno emocionalno stanje ne govori ništa o vašoj snazi, stabilnosti ili vrijednosti – ono je dio ljudskog iskustva. Zaslužuje razumijevanje, pažnju i brigu, a ne osudu.
U vremenu koje od nas traži da budemo stalno budni, efikasni i smireni, teško je priznati da „iznutra nije dobro”. No, upravo to priznanje često je prvi korak ka iscjeljenju. U nastavku ćete saznati kako prepoznati anksioznost, čak i kad je skrivena, te kako razviti strategije koje pomažu da se s njom nosite iz dana u dan.
Kako anksioznost izgleda kad nije očigledna?
Anksioznost se ne mora uvijek manifestovati paničnim napadima. Ponekad je tihi saputnik – stalna napetost koja vas prati danima ili sedmicama. Može se skrivati iza razdražljivosti, nesanice, potrebe da sve bude „pod kontrolom” ili osjećaja da „nešto nije u redu”, iako ne znate šta.
Najčešći simptomi uključuju:
stalni osjećaj unutrašnjeg nemira
ubrzano kucanje srca, plitko disanje, stezanje u grudima
problemi sa spavanjem (teško uspavljivanje ili buđenje s tjeskobom)
pretjerano razmišljanje i zamišljanje najgorih scenarija
fizičke tegobe poput mučnine, glavobolje, napetih mišića
izbjegavanje situacija koje izazivaju nelagodu
poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka
Američki psihijatar dr. Judson Brewer objašnjava:
„Anksioznost je zapravo navika. Mozak pokušava riješiti nesigurnost time što stalno predviđa negativne ishode. Što više razmišljate o problemu, mozak misli da vam pomaže – a zapravo jača ciklus anksioznosti.”
Zašto se anksioznost javlja?
Anksioznost je biološki odgovor našeg nervnog sistema na percipiranu prijetnju. To nije umišljanje, niti nešto što možete „ugasiti” voljom. Ona ima svrhu – štiti nas – ali kada postane prečesta i preintenzivna, počinje otežavati svakodnevni život.
Pet koraka koji pomažu da pronađete mir
Vratite se u svoje tijelo
Kada ste anksiozni, misli vas vode u budućnost ili vas drže zarobljenima u brigama. Tehnike prizemljenja vraćaju pažnju u sadašnji trenutak:
disanje 4-7-8 (udišete 4 sekunde, zadržite 7, izdišete 8)
progresivno opuštanje mišića
„grounding” metoda 5-4-3-2-1 (5 stvari koje vidite, 4 koje možete dodirnuti, 3 koje čujete, 2 koje možete pomirisati, 1 koju možete okusiti)
Promijenite odnos prema svojim mislima
Umjesto da ih slijepo pratite, promatrajte ih s radoznalošću. Dr. Brewer savjetuje mindfulness pristup – kada primijetite obrazac bez da ga odmah slijedite, počinje promjena.
Postavite granice prema stresorima
Ograničite vrijeme na društvenim mrežama, filtrirajte vijesti koje pratite, naučite reći „ne” bez osjećaja krivice. Iza svakog „ne” stoji jedno veliko „da” – vašem miru.
Stvorite male, umirujuće rutine
Mozak voli predvidljivost. Šolja čaja u tišini, lagano istezanje, kratka šetnja ili duboko disanje prije spavanja mogu poslati tijelu signal sigurnosti.
Potražite stručnu podršku
Psihoterapija je prostor u kojem možete razumjeti uzroke svoje anksioznosti i razviti alate za upravljanje njom. To nije znak slabosti – to je čin hrabrosti.
Ako vas anksioznost prati češće nego što biste željeli, znajte da niste sami. Postoje načini da se s njom nosite i vratite osjećaj unutrašnje sigurnosti. Zaslužujete mir. Zaslužujete razumijevanje. Zaslužujete život u kojem se osjećate dobro – i iznutra i izvana.
