U savremenom društvu, digitalni uređaji postali su neizostavni dio djetinjstva. Međutim, roditelji se često suočavaju s problemom: kada djeci oduzmu ekrane, dobiju odgovor – “Dosadno mi je!”
Ali da li je ta dosada zapravo problem ili prilika? Naučna istraživanja sve češće ukazuju na to da prekomjerno korišćenje digitalnih uređaja može negativno uticati na dječiji razvoj, dok istovremeno – dosada igra ključnu ulogu u njihovoj kreativnosti i mentalnom zdravlju.
Ekrani i mozak djeteta: Kako digitalni sadržaj mijenja način razmišljanja?
Djeca koja su od najranijeg uzrasta izložena ekranima navikavaju se na brze promjene slika, jarke boje i stalne zvučne efekte. Kada se ta stimulacija ukloni, mozak doživljava prazninu – dijete se osjeća izgubljeno i ne zna kako da se zabavi.
Istraživanje Univerziteta Kalifornija pokazalo je da djeca koja provode više od dva sata dnevno pred ekranom imaju smanjenu aktivnost u prefrontalnom korteksu – dijelu mozga odgovornom za donošenje odluka, kontrolu impulsa i planiranje.
Još jedno istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Pediatrics 2020. godine otkrilo je da su djeca koja provode više od tri sata dnevno uz digitalne uređaje imala povišen nivo dopamina – neurotransmitera povezanog sa zadovoljstvom i nagradama. To može dovesti do zavisnosti od ekrana, slične zavisnosti od šećera ili čak psihoaktivnih supstanci.
Dosada – pokretač kreativnosti i razvoja
Iako moderni način života dosadu često prikazuje kao nešto negativno, istraživanja pokazuju suprotno. Dosada je zapravo neophodna za razvoj kreativnosti, maštovitosti i sposobnosti rješavanja problema.
Jedan od najpoznatijih eksperimenata na ovu temu sproveden je u Velikoj Britaniji. Djeca su dvije sedmice bila potpuno lišena digitalnih uređaja. Prvih nekoliko dana žalila su se na dosadu i frustraciju, ali kako je eksperiment odmicao, počela su da se igraju na nove načine, izmišljaju igre, crtaju i provode više vremena napolju.
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Psychology potvrdila je da djeca koja provode više vremena u slobodnoj, nestrukturisanoj igri imaju bolje razvijene vještine rješavanja problema i viši nivo kreativnosti.
Kako pomoći djetetu da se oslobodi zavisnosti od ekrana?
Ako dijete često govori da mu je dosadno bez ekrana, to može biti znak da mu nedostaju vještine samostalnog osmišljavanja aktivnosti. Stručnjaci preporučuju sljedeće korake:
Postepeno smanjivanje vremena pred ekranom – Naglo ukidanje može izazvati otpor i frustraciju. Bolje je postepeno uvoditi nova pravila i alternative.
Podsticanje igre i kreativnosti – Umjesto pasivnog gledanja sadržaja, dijete treba podstaći da crta, gradi, istražuje i eksperimentiše.
Više vremena u prirodi – Istraživanja pokazuju da boravak na otvorenom smanjuje stres i poboljšava koncentraciju. Šetnje, vožnja bicikla i igra u prirodi odlične su zamjene za ekran.
Uključivanje u kućne aktivnosti – Kuhanje, baštovanstvo ili mali zadaci u kući pomažu djetetu da se osjeća korisno i angažovano.
Razgovor i objašnjenje posljedica – Umjesto zabrana i kazni, djeci treba objasniti zašto je previše vremena pred ekranom štetno i kako mogu bolje iskoristiti svoje vrijeme.
Dosada nije neprijatelj – ona je ključni element razvoja djeteta. Kada nema ekrana koji pružaju stalnu stimulaciju, dijete razvija vlastite načine igre, koristi maštu i uči kako da samo pronađe zabavu. Dugoročno, to vodi ka većoj kreativnosti, emocionalnoj stabilnosti i jačim kognitivnim sposobnostima.
Roditelji, umjesto da se plaše rečenice “Dosadno mi je!”, mogu je doživjeti kao priliku da dijete podstaknu na dublje razmišljanje, inovativnost i igru koja zaista doprinosi njegovom razvoju.
