Jeste li ikada primijetili da se osjećate sretnije određenog dana u sedmici, čak i ako nije vikend? Ili da vam je jutro ispunjeno optimizmom, dok vam se raspoloženje pogoršava kako se bliži noć? Ako jeste, niste jedini – a naučnici imaju objašnjenje za to.
Vremenski okvir i raspoloženje
Novo istraživanje otkriva da se naše raspoloženje mijenja tokom dana i sedmice, kao i da sezona značajno utiče na naše emocionalno stanje. Na primjer, mnogi ljudi se bude s osjećajem zadovoljstva, ali im se raspoloženje postepeno pogoršava kako se bliži ponoć. Takođe, ljeto često donosi više sreće i pozitivne energije nego zima.
Šta kaže nauka?
Studija je analizirala podatke gotovo 50.000 odraslih osoba u okviru socijalne studije Univerziteta u Londonu o kovidu-19, koja je trajala od marta 2020. do marta 2022. godine. Analizirajući njihove odgovore, istraživači su primijetili zanimljive obrasce:
- Jutro vs. Veče: Ljudi su generalno optimističniji ujutro nego uveče. To se može objasniti biološkim satom i hormonom kortizolom, koji dostiže vrhunac nakon buđenja, a najniži je pred spavanje. Kortizol je odgovoran za energiju, motivaciju i regulaciju stresa, pa nije čudno što smo ujutro spremniji za izazove.
- Dani u Sedmici: Raspoloženje varira i zavisno od dana. Studija je pokazala da su ljudi najsretniji ponedjeljkom i petkom, dok je utorak bio dan s najviše pozitivnih emocija. S druge strane, nedjelja je često bila povezana s nižim nivoom zadovoljstva.
- Sezonske Promjene: Potvrđena je i teza da ljeto donosi više sreće nego zima, što je povezano s dužim danima i većom izloženošću suncu, što pozitivno utiče na nivo serotonina – hormona sreće.
Uticaj na mentalno zdravlje i blagostanje
Istraživači su proučavali nekoliko aspekata mentalnog zdravlja, uključujući:
- Sreću i Zadovoljstvo Životom: Najviši nivo sreće zabilježen je ujutro i početkom sedmice, dok je naveče i nedjeljom bio najniži.
- Osjećaj Životne Vrijednosti i Truda: Ljudi su imali pozitivan pogled na smisao života tokom radne sedmice, posebno ponedjeljkom i petkom.
- Usamljenost: Zanimljivo je da se nivo usamljenosti nije značajno mijenjao po danima u sedmici, što sugerira da na njega više utiču individualni faktori nego dnevne rutine.
Zašto su ove informacije važne?
Ako se potvrdi da doba dana i dan u sedmici značajno utiču na raspoloženje, ovi nalazi mogu imati važne praktične primjene, posebno u terapijama za mentalno zdravlje. Na primjer, planiranje terapeutskih sesija ujutro ili početkom sedmice moglo bi donijeti bolje rezultate. Takođe, razumijevanje ovih obrazaca može nam pomoći da budemo svjesniji svojih emocija i bolje upravljamo stresnim situacijama.
Kako iskoristiti ove informacije?
- Planirajte teže zadatke ujutro, kada ste optimističniji i energičniji.
- Uživajte u malim radostima ponedjeljkom i petkom, kada je raspoloženje prirodno bolje.
- Pripremite se za nedjeljno popodne, kada je često prisutan osjećaj nelagode zbog nadolazeće radne sedmice.
- Izađite na sunce što je češće moguće, posebno zimi, kako biste povećali nivo serotonina.
Zaključak
Naše raspoloženje nije slučajno – ono je rezultat složenih fizioloških i psiholoških procesa povezanih s biološkim satom, hormonima, dnevnim rutinama i sezonskim promjenama. Shvatanje ovih obrazaca može nam pomoći da bolje razumijemo sebe, poboljšamo mentalno zdravlje i optimiziramo svoje svakodnevne aktivnosti.
Dakle, sljedeći put kada se zapitate zašto ste loše raspoloženi u nedjelju naveče ili zašto vam je jutro najproduktivniji dio dana – sjetite se, to je naučno objašnjeno
