Jednostavno biti svjestan toga kako se rak debelog crijeva može pojaviti – i svakodnevnih koraka koji vam mogu holistički pomoći da promijenite svoje zdravlje – odlično je mjesto za početak ako vam je prevencija na prvom mjestu.
Ali, brojke ipak ukazuju na ‘prilično alarmantan’ trend, kaže za Babak Firoozi, gastroenterolog u Medicinskom centru MemorialCare Orange Coast u Fountain Valleyju u Kaliforniji. Čini se da nedavni podaci odražavaju ono što neki stručnjaci vide lično sa svojim pacijentima. Amalia Stefanou, hirurginja u Gastrointestinalnom onkološkom programu u Moffitt Cancer Centeru u Tampi, kaže da se njezina praksa gotovo svaki dan bavi kolorektalnim rakom kod mladih ljudi.
Mnogo je nepoznanica o tome što potiče porast bolesti kod ljudi mlađih od 50 godina, kaže dr. Stefanou. A neki potencijalni uzroci nadilaze ono što ljudi mogu kontrolisati na individualnom nivou. Na primjer, Nacionalni institut za rak ističe da naučnici proučavaju kako čimbenici okoliša, poput onečišćenja zraka i vode i upotrebe određenih pesticida, mogu igrati ulogu u tome.
Ali, jednostavno biti svjestan toga kako se rak debelog crijeva može pojaviti – i svakodnevnih koraka koji vam mogu holistički pomoći da promijenite svoje zdravlje – odlično je mjesto za početak ako vam je prevencija na prvom mjestu. Evo što biste trebali znati.
1. Započnite s pregledom zdravstvene historije svoje porodice: Novi izvještaj ACS-a navodi da do trećine ljudi kojima je dijagnosticiran rak debelog crijeva prije 50. godine ima genetsku vezu s bolešću. ‘Također biste trebali istražiti porodičnu historiju uznapredovalih polipa, izraslina na unutrašnjoj sluznici debelog crijeva koje se mogu pretvoriti u rak’, kaže dr. Electra Paskett, direktorica Odjela za prevenciju i kontrolu raka na Sveučilišnom koledžu države Ohio.
Ako imate rođaka u prvom koljenu – recimo, roditelja ili brata ili sestru – kojem je dijagnosticiran rak debelog crijeva ili je obaviješten o zabrinjavajućem nalazu tokom pregleda, recite to svom doktoru. Čak i ako im nije službeno dijagnosticirana bolest, iskustvo rođaka s prekanceroznim polipima je vrijedno pažnje jer su izrasline mogle napredovati da nisu otkrivene i vjerojatno uklonjene.
Sve je to važno jer porodična historija raka debelog crijeva pomaže da dobijete odobrenje za ranije preglede, koji mogu uključivati testove stolice i preglede poput kolonoskopije. Većina ljudi trebala bi započeti probir kolorektalnog karcinoma u 45. godini, ali to stanje u vašoj porodici može otvoriti vrata za to ključno testiranje mnogo ranije.
2. Budite svjesni simptoma koji se u početku mogu činiti suptilnim: Znakove raka debelog crijeva u početku je teško odrediti. ‘Za rak probavnog sistema, vrlo čest simptom, poput bolova u stomaku ili promjena u navikama pražnjenja crijeva, može biti jedini simptom’, rekao je Christopher G. Cann, docent na Odjelu za hematologiju/onkologiju Fox Chase Cancer Centera u Philadelphiji.
Ostali potencijalni znakovi uključuju proljev, zatvor ili malu stolicu duže od nekoliko dana; osjećaj da trebate obaviti nuždu, ali ne osjećate olakšanje nakon što odete; vidjeti krv u WC školjki ili na WC papiru koji koristite; vidjeti krv u izmetu (koja može izgledati crno ili čak poput katrana); nenamjeran gubitak težine; te se osjećaj slabosti i umora
Svi smo mi s vremena na vrijeme grčeviti, umorni i imamo problema s probavom, ali ako se suočavate s probavnim simptomima koji ne prestaju, dr. Cann kaže da je vrijeme da posjetite doktora. ‘Molim vas, nemojte čekati’, dodaje. Vaši simptomi mogu biti posljedica nečega što je lako riješiti, poput hemoroida, ali mogu upućivati i na nešto ozbiljnije – i ako je to slučaj, ne želite odgađati liječenje.
3. Ako pušite, napravite plan za prestanak: Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od najmanje 12 glavnih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva. A, vaping? To nije dobra alternativa, kaže dr. Firoozi. Istraživanja sugerišu da određene tvari koje se nalaze u aerosolu e-cigareta mogu potencijalno povećati rizik od razvoja raka.
4. Dodajte više hranjivih stvari na svoj tanjir: Veza između onoga što jedete i pijete i razvoja raka debelog crijeva trenutno je vrlo nejasna. Na primjer, neki dokazi upućuju na to da bi smanjivanje crvenog mesa poput govedine ili visoko prerađenog mesa poput hrenovki i kobasica moglo biti od pomoći, ali veza je nejasna i nepotvrđena.
Ipak, unos voća i povrća i hranjivih žitarica od cijelog zrna dobro je za vas iz čitavog niza razloga, a jedan od njih može biti potencijalno smanjenje rizika od raka debelog crijeva. Ova je hrana puna zaštitnih nutrijenata, poput antioksidansa. Oni su također izvrsan izvori vlakana, vrste ugljikohidrata koji održavaju pražnjenje crijeva redovnim. Neke studije sugerišu da bi ovo moglo podržati vaša crijeva na načine koji pomažu u sprječavanju bolesti—ali opet, istraživanja su mješovita i potrebno ih je više.
Hraniti se ‘dobro’ može se ponekad činiti teškim, ali ne mora biti tako: počnite s hranom kojoj redovno možete pristupiti (i u smislu mjesta gdje živite i vašeg proračuna). Zatim radite s onim što imate: ispecite kreativnu mješavinu povrća na tavi, grickajte hranu bogatu vlaknima, koristite kruh od žitarica kada radite sendvič ili probajte jutarnju zobenu kašu.
5. Pronađite oblik kretanja u kojem ćete uživati: Brojna istraživanja pokazala su da tjelovježba može značajno smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Jedan potencijalni razlog za to? Anton Bilchik, hirurški onkolog, šef medicine i direktor Gastrointestinalnog i hepatobilijarnog programa na Institutu za rak Saint John’s u Santa Monici, kaže da ostanak tjelesno aktivan pomaže vašem tijelu u obrani od dugotrajnih upala – dobro- utvrđeni preteča svih vrsta kroničnih stanja, uključujući rak.
Osim toga, vježbanje pomaže u regulisanju mnogih procesa koji održavaju funkcionisanje vašeg tijela, poput imunološkog sistema i probavnog sistema. Bilo kakvo kretanje je bolje nego nikakvo, ali povećanje do najmanje 150 minuta umjereno intenzivne aktivnosti tjedno – recimo, brze šetnja od 20 minuta dnevno – je sjajno, piše Večernji.
