Opisuju je kao “smrt”, “prljavštinu” i “katran”
Iako mnogi smatraju da ambalaža nije bitna pri kupovini proizvoda, ispostavilo se da ipak jest. Htjeli mi to priznati ili ne, mnogi od nas donose odluke o kupovini proizvoda upravo na temeljuizgleda pakovanja. Dizajn nas privuče, da nam potrebne informacije te zatim padne odluka. Možda su nas privukle boje, možda poruka, slika ili naziv proizvoda, ali odluku smo donijeli prema izgledu, a ne sadržaju. Isto nas tako poruka, slika ili boja ambalaže može odvratiti od kupovine nekog proizvoda.
Tako se australska vlada 2012. godine obratila istraživačkoj skupini GfK Bluemoon i zatražila od njih da osmisle dizajn ambalaže koji je što je moguće neprivlačniji. Trebala su im tri mjeseca, a tokom istraživanja utvrdili su da je boja Pantone 448 C najmanje privlačna. Istraživačica tržišta Victoria Parr rekla je da je boja “uobičajeno opisivana kao ‘smrt’, ‘prljava’ ili samo kao ‘katran’ bez ikakvih pozitivnih pridjeva.”
No, nisu svi sretni što je Pantone 448 C službeno najružnija boja. Prvotno ju je vlada opisala kao “maslinasto zelenu” sve dok Australsko udruženje maslinara nije napisalo žalbu na usporedbu. Sada se opisuje kao “sivo tamno smeđa.” Za primjerom Australije ubrzo su krenule i druge zemlje, poput Velike Britanije, Irske i Francuske, te na duhanske proizvode stavile istu boju. Međutim, u Institutu za boje Pantone sve boje razmatraju jednako. Svaka pojedina boja prožeta je jedinstvenim značenjem, koje također proizlazi iz naše kulture, biologije i ličnog iskustva te ih odražava. Osim toga, kontekst uvelike utječe na izgled, a time i na naše percepcije i reakcije na boju.
Stoga u Institutu ne smatraju PANTONE 448 “najmračnijom bojom na svijetu” budući da njihove studije pokazuju da se uglavnom percipira kao ukusna tamno smeđa. PANTONE 448 također je boja koja se povezuje s dubokim bogatim zemljanim tonovima, a koristi se u elegantnoj koži i antilopu za modne dodatke, vanjsku odjeću i obuću, a posebno u domu.
