Na dnevnoj bazi, izlažemo se raznim hemikalijama i neželjnim sastojcima bez našeg znanja.
Naravno, neke kemikalije su bezopasne, ali neke mogu biti posebno opasne za mozak.
- Izloženost plavom svjetlu
Palvo svijetlo, koje emitiraju mobiteli i razni drugi ekrani, drži vaš mozak aktivnim kad bi trebao odmarati, pa se tako miješa u ciklus spavanja.
- Preskakanje obroka
Kako bismo držali korak sa svime oko nas, nerijetko preskačemo osnovne potrebe, poput hranjenja i spavanja. Ali upravo te osnovne potrebe imaju ključnu ulogu u održavanju mozga u “formi”.
- Izražajan stres
Stres utječe na prefrontalni korteks i na pamćenje. Nastojte biti što manje pod stresom i sudjelujte u aktivnostima koje vas opuštaju, prenosi India Times.
- Nedostatak sna
Ostajanje budno do kasnih sati utječe na pamćenje, rasuđivanje i sposobnost mozga za rješavanje problema.
- Nedostatak druženja
Nedruženje i usamljenost povezani su s depresijom i kognitivnim padom. pokušajte imati aktivan društveni krug.
- Dugo sjedenje
Sati sjedenja mogu utjecati na zdravlje mozga. Savjetuje se kretanje nakon 15 do 30 minuta sjedenja.
- Konzumiranje prehrambenih aditiva
Nekoliko dodataka hrani poput mononatrijevog glutamata ili MSG-a, aspartama, navodno ima učinak oštećenja mozga.
- Unos rafiniranih ugljikohidrata
Konzumacija visoko prerađenog brašna može uzrokovati skok razine šećera u krvi što može oštetiti mozak ako se ne liječi.
- Loše zdravlje desni
Istraživanja su otkrila da bolesti desni mogu dovesti do smanjenja hipokampusa, dio mozga koji je zaslužan za učenje i pamćenje.
- Prevelika konzumacija šećera
Pretjerano konzumiranje šećera može povisiti razine šećera u krvi i oštetiti krvne žile u mozgu.
