Rak debelog crijeva nije više bolest koja pogađa uglavnom starije osobe. Ova bolest je sve češća i u mlađem životnom dobu, pa stručnjaci preporučuju da prvi kolonoskopski pregled uradimo poslije 45. godine – prenosi portal eKlinika. U slučaju prosječnog rizika od razvoja kolorektalnog karcinoma ranije se savjetovalo da se podvrgnemo kolonoskopiji kada napunimo 50 godina. Rak debelog crijeva je bolest koja se, uz savremenu terapiju može dobro kontrolisati i liječiti, ali samo ako se otkrije na vrijeme. Rak debelog crijeva sve zastupljeniji i kod mlađih osoba.
U maju 2021. godine Radna grupa za preventivne usluge SAD ažurirala je smjernice i preporučila da se prva kolonoskopija uradi poslije 45 godina. Osobama koje imaju porodično opterećenje ovaj preventivni pregled savjetuje se i prije 45 godina.
– Sve više je kolorektalnog karcinoma kod mladih ljudi. Kod osoba mlađih od 50 godina bolest je nažalost i smrtonosnija. Žene imaju veći rizik da dobiju ovaj oblik karcinoma u mlađem životnom dobu – kaže dr Mark Lewis iz bolnice Intermountain Healthcare Utah.
Koje osobe češće imaju rak debelog crijeva
Nisu do kraja poznati uzroci nastanka raka debelog crijeva, stručnjaci vjeruju da u razvoju ove bolesti značajnu ulogu imaju faktori spoljne sredine uz sadejstvo pušenja, gojaznosti, sjedilačkog načina života, upotrebe alkohola. Uočava se da je rakom debelog crijeva pogođeno više osoba koje su konzumirale industrijsku i masnu hranu, mesne prerađevine.
Bolest se češće javlja kod osoba koje koriste namirnice sa malo biljnih vlakana, kod onih koji imaju bakterije ili neki oblik upale. U najranijoj fazi bolesti, kada su najveće šanse za izlječenje, većina osoba nema primjetne tegobe. Stručnjaci navode da je bitno da reagujemo na bilo šta što nije uobičajeno za naš gastrointestinalni trakt.
Da li je krv u stolici siguran znak raka debelog crijeva?
Mogući znaci i simptomi raka debelog crijeva su dugotrajna promjena u tempu i načinu pražnjenja crijeva kao što su dijareja, zatvor ili drugačija konzistencija stolice. Krv u izmetu (rektalno krvarenje) je znak da moramo da se javimo ljekaru, mogući su i bolovi u stomaku, nelagodnost, grčevi, gasovi, nadimanje. Pacijenti se žale na osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, slabost, umor. Javlja se i neobjašnjivi gubitak tjelesne težine. Stručnjaci nas opominju da nismo nikada premladi da dobijemo ovu tešku bolest.
U slučaju da primjetimo neki od ovih simptoma i znakova bolesti to nikako ne znači da odmah imamo rak debelog crijeva. Krv u stolici može da bude posljedica pucanja hemoroida ili ginekoloških problema.
Kako se radi kolonoskopija?
Ukoliko imamo u porodici bliskog rođaka sa rakom debelog crijeva, potrebno je da ranije uradimo preventivne preglede. Prijedlog je da ako se neko od naših bližnjih bori sa ovim karcinomom, pregled uradimo 10 godina ranije u odnosu na vrijeme kada je naš rođak dobio dijagnozu raka.
Kolonoskopija je dijagnostička procedura koja može da „uhvati rak” u zametku. Kolonoskopiju radi stručnjak fleksibilnim instrumentom, promjera do 10 milimetara, koji se uvodi kroz anus laganim potiskivanjem. Ovim instrumentom ljekar pregleda čitavu dužinu debelog crijeva, do prelaza u tanko crijevo.
Kako spriječiti rak debelog crijeva?
Zdrava i dobro izbalansirana ishrana sa dovoljnim količinama voća, povrća, žitarica od cijelog zrna dobar je način da spriječimo bolest. Potrebno je ograničiti unos alkohola, izbjegavati pušenje, konzumirati manje crvenog mesa i brzu hranu.
Savjet je da osobe sa manjkom kalcijuma i vitamina D, u dogovoru sa stručnjakom, koriste suplemente. Studije pokazuju da ovaj mineral i vitamin mogu da smanje rizik od razvoja raka debelog crijeva.
